Linkovi

Dančenko: Svaka koalicona vlada Srbije prhvatljiva je za Rusiju


Saradnik Brukinsovog instituta u Vašingtonu, Igor Dančenko, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem prokomentarisao je stav Rusije prema Srbiji i Kosovu, kao i neke druge spoljnopolitičke inicijative Rusije. Prvo pitanje gospodinu Dančenku odnosilo se na očekivanja Rusije u pogledu formiranja nove vlade u Srbiji.

Igor Dančenko: Suprotno mnogim evropskim zemljama i SAD, svaka koalicona vlada Srbije prhvatljiva je Rusiji bez obzira da li je ona, kako se to ovde karakteriše, prozapadna ili nacionalistička, odnosno orijentisana prema Rusiji. Moskva želi di dodje do brzog formiranja čvrste koalicione vlade sa kojom bi ona mogla da održava što uspešnije bilateralne odnose. Pored toga, Rusija je na putu da potpiše novi sporazum sa Evropskom unijom, pored dobrih bilateralnih odnosa sa glavnim evropskim zemljama - Italijom, Nemačkom, Francuskom, uprkos neslaganju o Kosovu i nekim drugim pitanjima. Rusija, medjutim, prihvata svaki stav Beograda u pogledu Sporazuma sa EU, smatrajući da se uspešni bilaterlani odnosi Beograda sa EU i Moskvom nadopunjuju i da nisu uzjamno isključivi.

Glas Amerike: Novi ruski predsednik Dmitrij Medvedev prvo je posetio Kazahstan i Kinu, a ne zapadne zemlje. Po vašem mišljenju, šta to nagoveštava?

Igor Dančenko: Reč je o važnom političkom gestu, pa i zaokretu, odnosno indikaciji usmeravanja ruskog poltitičkog i ekonomskog interesa ka Kini i, uopšte, ka Aziji. Rusija želi nastavak dobrih odnosa sa Zapadom, ali poseta Medvedeva Kazahstanu znači da Moskva potvrdjuje davanje prioriteta zemljama Zajednice nezavisnih država, kao i Kini. Kina i Rusija imaju veoma slična spoljnopolitička gledišta, posebno posle potpisivanja pograničnog sporazma 2001, u pogledu podrške i uvažavanja UN, suvereniteta država i protivljenja nezavisnosti Kosova. Dakle, poseta Medvedeva Kini potvrdjuje važnost azijskog faktora za Moskvu, ali ne menja niti umanjuje važnost njenih odnosa sa Evropom, SAD ili Srbijom.

Glas Amerike: Kako biste procenili odnose Rusije i Srbije, posebno u pogledu Kosova, kao i političke implikacije ekonomskog prodora Rusije na Balkan?

Igor Dančenko: Na početku se Zapad nadao da će Rusija, pod novom upravom, na neki način promeniti svoj stav prema Kosovu, ključnom problemu sa kojim je Srbija suočena, nastojeći da to pitanje poveže sa drugim spojnopolitičkim pitanjima, kao što je odbrambeni raketni štit u istočnoj Evorpi. Medjutim, to se nije dogodilo, pošto je Rusija odlučila da se sva sporna pitnaja rešavaju odvojeno i jasno saopštila da neće priznati nezavisnost Kosova, podržavajući teritorijalni integritet Srbije. Rusija se istovremeno zalaže za nastavak pregovora o statusu Kosova i u tome ima podršku Kine, Indije, Brazila i nekih drugih zemalja. Sasvim je moguće da će se pored Rusije i Kina više angažovati u rešavanju pitanja statusa Kosova. Što se tiče ekonomskog prisustva Rusije na Balkanu, pored nafte i prirodnog gasa, vode se razgovori sa Srbijom i drugim regionalnim zemljama o drugim izvorima energije, o mogućoj izgradnji nuklearki i postrojenja za proizvodnju električne energije. Drugim rečima, taj novi nivo ekonomske saradnje mogao bi da dovede i do tešnjih političkih odnosa.

XS
SM
MD
LG