Linkovi

Pol: SAD bi trebalo da limitiraju svoj angažman izvan državnih granica


Upitan šta misli da bi trebalo menjati u američkoj spoljnoj politici, republikanski kongresmen iz Teksasa Ron Pol koji se na stranačkim izborima za predsedničku nominaciju pojavio kao zastupnik libertarijansko-konzervativne struje rekao je, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem, kaže da bi - shodno ideji koja je njemu politički bliska - SAD trebalo da limitiraju svoj angažman izvan državnih granica.

Ron Pol: Mi bi trebalo da predjemo sa, kako ja to nazivam, intervencionističke na neintervencionističku spoljnu politiku, odnosno, da se bavimo našim poslovima, kako su nas savetovali osnivači države; da se ne uplićemo u unutrašnje poslove drugih zemalja, ali da budemo u prijatljskim odnosima sa svima – diplomtski, da trgujemo sa njima i da putujemo u te zemlje. Svet bi na taj način bio bezbedniji, a mi daleko prosperitetniji.

Glas Amerike: Šta bi Vašington mogao da učini na promeni svog imidža u inostranstvu?

Ron Pol: Promena inostrane politike bi u velikoj meri doprinela promeni imidža. Tokom poslednjih 7-8 godina stekli smo više neprijatelja nego saveznika, pošto uvek govorimo drugim (narodima) državama šta da rade. Tokom moje kampanje ukazivao sam da u inostranoj politici imamo dva izbora - možemo ljudima širom sveta da govorimo šta da čine, a ako to ne urade, mi ćemo ih bombardovati, a ako učine ono što im kažemo, mi im dajemo novac. Meni se dopada treća opcija održavanja prijateljskih odnosa i komunikacija, što će uveliko unaprediti naše odnose i imidž. Takodje, ako želimo da promenimo imidž o sebi treba da tretiramo druge, onako kako bi mi želeli da budemo tretirani. Ako primenjujemo oštre mere i gradimo vojne baze u nekim zemljama ili njihovoj blizini, kao što to činimo na Bliskom istoku, onda ćemo biti u nevolji. Mogli bi da sebi postavimo pitanje kako bi se mi ponašali prema Kini ili Rusiji ako bi one želele da izgrade baze, recimo, u Meksičkom zalivu ili u Meksiku. Mi bi smo bili gnevni.

Glas Amerike: Kako mislite da bi trebalo ubuduće voditi borbu protiv medjunarodnog terorizma?

Ron Pol: Pre svega, treba ustanoviti razloge terorizmu. Naša Centralna obveštajna agencija je razmatrala to pitanje dugi niz godina i došla do zaključka da je reč o uzvratnim posledicama. Kada ja to kažem mnogi ljudi smatraju da ja krivim Ameriku, što nije slučaj. Ne krivim Amerikance, već lošu politiku. Imate naše dugogodišnje angažovanje u Prvom svetskom ratu, naš doprinos raspadu Otomaske imperije i stvaranju veštače države poznate kao Irak. Mi i dan danas imamo uzvratne posledice svega toga. Drugačija inostrana politika bi za nas bila mnogo bolja. Takav stav je logičan i prihvatljiv prosečnom Amerikancu, a pored toga - to bi trebalo da shvatimo, posebno konzervativci - da nećemo imati dovoljno sredstava za takvo vojno prisustvo i delovanje.

Glas Amerike: Kako gledate na američku politku na jugoistoku Evrope, američko-srpske odnose i nedavno proglašenja nezavisnosti Kosova?

Ron Pol: Dopada mi se ideja o samoopredeljenju i odvajanju. Neki etnički problemi bi mogli da budu rešeni na taj način, ako bi se svi o tome saglasili. Medjutim, u slučaju Kosova i Srbije, Amerikanci nisu upoznati sa detaljima tamošnje situacije, tradicijom ili istorijom tog regiona. Da li je to ravno otcepljenju Teksasa od SAD, neko bi mogao da to protumaći na taj način. Ne želim da diktiram pojedinačnim državama šta da čine. Sam princip samoopredeljenja mi se dopada u slučaju neke manje zemlje, koju je, recimo, progutao sovjetski sistem. Medjutim, trebalo je primeniti princip neintervenisanja u slučaju Kosova ili Srbije i mislim da ne bi trebalo da namećemo našu volju. Ako je rešenje veštačko, odnosno ako favorizujemo Kosovo i Albaniju nad Srbima, to će izgledati kao da smo rešili taj problem za godinu, dve, tri, ali bi nam se to kasnije moglo osvetiti i možda smo od 1990, od kako smo bili angažovani sa NATO-om, potencijalno stvorili problem.

XS
SM
MD
LG