Linkovi

Rusija i Gruzija se međusobno optužuju za dovođenje regiona do ivice rata


Gruzijski regioni Abhazija i Južna Osetija zahtevaju nezavisnost dok su tenzije između Gruzije i Rusije oko tog pitanja, sve veće. Abhazija, locirana u severozapadnom delu Gruzije, i Južna Osetija, koja se nalazi u centralnom delu zemlju, se graniče sa Rusijom. Robert Legvold sa Univerziteta Kolumbija objašnjava da te dve oblasti tehnički pripadaju Gruziji, ali da u svakoj postoje jaki separatistički pokreti.

«Ni jedna od te dve teritorije nije pristala na integraciju sa Gruzijom posle građanskog rata početkom 1990-ih. Abhazija zahteva, i smatra da zaslužuje nezavisnost. Južna Osetija je prvobitno tražila da joj se omogući da se pridruži Severnoj Osetiji, koja je pod upravom Rusije i da se time i sama integriše u Rusiju. Međutim, od skora i ona zahteva punu nezavisnost.»

Mnogi analitičari, među kojima i Ronald Sani sa Univerziteta Čikaga, smatra da je proglašenje nezavisnosti Kosova ranije ove godine umnogome doprinelo separatističkim tendencijama u raznim regionima u kojima Rusija ima uticaja.

«Trenutno je sve otvoreno za prisvajanje. Abhazija, Južna Osetija, možda Čečenija, Nagorno-Karabah, Transdnjestrija i drugi regioni koji su pokušali da proglase autonomiju ili nezavisnost, sada mogu da kažu – evo, Kosovo je dobar primer. Mi bi trebalo da dobijemo isto pravo. Dakle, to je ohrabrilo stanovnike Abhazije i Južne Osetije da izvrše pritisak na Rusiju za veću autonomiju ili nezavisnost.»

Bitan uzrok neslaganja Moskve i Tbilisija je i prisustvo ruskih, navodno mirovnih, trupa u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Zvanični Tbilisi tvrdi da je njihovo prisustvo samo podstaklo separatističke pokrete, dok se Rusija oštro protivi tim optužbama. Tenzije su se dodatno intenzivirale krajem aprila kada je iznad Abhazije oborena bespilotna gruzijska letelica. Gruzijski funkcioneri kažu da je ruski borbeni avion odgovoran za obaranje, ali Moskva tvrdi da nije umešana u incident. U poslednjih nekoliko nedelja oboreno je još nekoliko istih letelica. Džejson Lajal sa Vudro Vilson fakulteta za međunarodne odnose pri Univerzitetu Prinston, kaže da su letelice oborene iznad abhaske klisure Kodori koja je jedini deo kojim i dalje upravljaju i Gruzija i Abhazija. Lajal još kaže da je zategnuta situacija naterala Gruziju i Rusiju da povećaju broj vojnika u regionu.

«Gruzija pokušava da otkrije šta se desilo sa letelicama. Da bi otkrila koliko Rusa se nalazi u tom regionu, Gruzija mora da se osloni na fotografije koje su napravljene iz vazduha. Prema sporazumu iz 1994. kojim je postignut mir, Rusija legalno može da rasporedi 3,000 mirovnih trupa u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Po proračunima, trenutno ih ima najmanje 3.000.»

Rusija i Gruzija se međusobno optužuju za dovođenje regiona do ivice rata. Ronald Sani sa Univerziteta Čikaga upozorava da je situacija opasna.

«Gruzijci očigledno ne žele rat jer, kako izgleda, verovatno bi doživeli poraz i neku vrstu poniženja. Sa druge strane, Rusi ne žele nemire u tom regionu u momentu kada u susednom Sočiju već traju pripreme za Zimske Olimpijske igre 2014. Sukobi bi ugrozili taj sportski događaj. Sve u svemu, ovo je vrlo nezgodna situacija – obe strane idu ka ratu koji ni jedna od njih ne želi.»

Postavlja se pitanje, kako smiriti tenzije. Evo odgovora koji nudi Ronald Sani.

«Putem diplomatije, tako što će obe strane sesti i razgovarati. Iz iskustva sa svih strana planete smo naučili da se ne može razgovarati samo sa prijateljima; moramo razgovarati i sa neistomišljenicima, čak i sa neprijateljima.»

Većina stručnjaka smatra da problem nije nerešiv. Ali se i slažu da bi novi predsednik Dmitri Medvedev morao uskoro da se oglasi povodom rusko-gruzijskih odnosa kako bi sprečio da se situacije otme kontroli.

XS
SM
MD
LG