Linkovi

Iračke bezbednosne snage i njihova sposobnosti da zavedu mir u zemlji


Pošto je proteklog meseca naredio vojni napad na šiitske paravojne snage u Basri, irački premijer Nuri Al-Maliki je obećao da će razoružati sve paravojne snage, makar i silom. Medjutim, otpor na koji je naišla vojna ofanziva u Basri i bagdadskom Sadr Sitiju, pokrenuo je pitanja o iračkim bezbednosnim snagama i njihovoj sposobnosti da zavedu red i mir u zemlji.

Mnogi analitičari smatraju da su Basra i Sadr Siti mesta na kojima - pet godina posle pada Sadama Huseina - iračke bezbednosne snage treba da se dokažu. Medjutim, nedavni sukob iračkih vladinih snaga i šiitskih paravojnih snaga, naveo je mnoge posmarače da se upitaju da li su iračke snage sposobne da se nose sa unutrašnjom bezbednošću, bez pomoći koalicionih snaga.

Neki analitičari tvrde da je ova vojna operacija iznela na svetlo dana podele u pogledu lojalnosti, pomanjkanje discipline i nedostatak iskusnih oficira u iračkim bezbednosnim snagama. Nerazumno je očekivati da bezbednosne snage mogu da se stvore za pet godina uprkos nestabilnoj političkoj i bezbednosnoj situaciji, kaže Terens Keli, iz Korporacije REND, stručnjak za postkonfliktnu stabilnost i rekonstrukciju.

«Ukoliko bude postignut politički sporazum, čak i ako to ne bude potpuno izmirenje, mislim da bi iračke snage sada verovatno bile spremne da preuzmu punu odgovornost. Ali ako dodje do novog nasilja, za to će biti potrebno vreme.»

Većina stručnjaka je saglasna da je napredak iračkih snaga postepen i mučno spor. Politički analitičar Majkl O'Henlon iz Instituta «Brukings», navodi da je razlog to što ni prethodni pokušaji da se formiraju održive vojne snage nisu bili uspešni.

«Činjenica je da su naše snage tamo već pet godina. Ali je takođe činjenica da nismo radili ono što je trebalo do pre petnaestak meseci. Ipak, sve je više prilično dobro obučenih i opremljenih Iračana. Ali već dugo ne vidimo da više komandno osoblje preuzima odgovornost za ove nove formacije. Ministarstvo odbrane nema mnogo mogućnosti da ih podrži, ono nema naročito dobru logistiku. Sve u svemu, u brojnim sektorima je postignut napredak, ali u brojnim mora još mnogo toga da se uradi.»

Mnogi analitičari ukazuju da su široko rasprostranjena korupcija i birokratija osujetili sposobnost Bagdada da obezbedi svojim trupama neophodnu opremu. Drugi kažu da su pokušaji iračke vlade da suzbije korupciju, smanjili vojne troškove. Bagdad planira da uključi u bezbednosne snage hiljade pokrajinskih sunitskih jedinica regrutovanih za borbu protiv Al Kaide u Iraku. Nacionalne snage koje budu stvorene na taj način, po tvrdnjama nekih analitičara, biće odraz raznolikosti u zemlji, što će sa svoje strane, kako kaže vojni analitičar Džon Pajk, rešiti problem podela u pogledu lojalnosti.

«Prva lojalnost ljudi je prema porodici, druga je prema sopstvenom plemenu, treća prema verskim liderima, četvrta prema veri uopšte i potom možda lojalnost prema Iraku kao ujedinjenoj zemlji.»

Sada se pomalja nova generacija iračkih lidera koji veruju u koncept nacionalne vlade kaže Gaj Konsentino, iz američkog Instituta za mir. Medjutim, on upozorava da iračke snage, čak i nastavljajući da sazrevaju, još nisu spremne da preuzmu unutrašnju bezbednost.

«Ako govorimo o tome da iračka armija preuzme najveći deo borbenih obaveza, mislim da smo blizu te tačke. Medjutim, ako je reč o kompletnom održavanju sistema svih iračkih snaga, mislim da će za to biti potrebne godine. U pitanju su logistička, obaveštajna i možda vazdušna podrška koalicije, a za to nam ipak nije potrebno 140 hiljada vojnika.«

Većina analitičara smatra da će iračkim snagama biti potrebno tri do pet godina da bi počele da funkcionišu nezavisno od koalicionih snaga. Medjutim, Majkl O’Hanlon sa Instituta «Brukings» upozorava da Iračane ne bi trebalo gurati u takve obaveze premnogo i prebrzo.

XS
SM
MD
LG