Linkovi

Mnoge današnje elektrane sagorevaju ugalj ili gas za proizvodnju struje


Las Vegas je grad svetlosti, za koju energija dolazi uglavnom iz skupih, prljavih i iscrpljivih fosilnih goriva. U obližnjoj pustinji, elektrana zvana Solar jedan koristi energiju koja je besplatna, čista i neiscrpna. Njen upravnik, Bob Kejbl, kaže da on radi na koncentrisanu sunčevu svetlost.

”To radimo sa ogledalima. Parabolično razmeštena ogledala usmeravaju energiju ka jednoj cevi u kojoj se tečna so zagreva na 390 celzijusovih stepeni,“ kaže Kejbl.

Ta tečnost prenosi toplotu na vodu, pretvarajući je u paru koja okreće turbine i generatore stvarajući struju. Kejbl kaže da se ogledalima sa površine od 120 hektara pustinje prikuplja dovoljno energije za 1400 domaćinstava.

Stručnjak za solarnu energiju u Nacionalnoj laboratoriji u Goldenu, u Koloradu, Mark Mehos, kaže da na jugozapadu Amerike ima mnogo ravnih, otvorenih i osunčanih površina, pogodnih za korišćenje sunčeve energije.

”U tim optimalnim uslovima mogli bismo da prikupljamo desetostruko više od ukupnih energetskih potreba Sjedinjenih Država,“ kaže Mehos.

On dodaje da sličan potencijal postoji u svim osunčanim predelima, kao u Španiji, Severnoj Africi i Bliskom istoku. Ali za sada, manje od jednog procenta energije u svetu dolazi od sunca zbog visokih troškova izgradnje ovakvih elektrana. U istoj laboratoriji istraživač Čeril Kenedi radi na smanjivanju tih troškova na najmanje polovinu.

”Hteli bismo perfektno, večito ogledalo, koje je lako, besplatno i nikada se ne prlja,“ kaže Čeril Kenedi, dodajući da se takođe ispituju cevi za zagrevanje tečnosti koje ne korodiraju.

Na cevi i ogledala otpada gotovo polovina troškova izgradnje pa bismo to hteli da smanjimo,“ kaže ona.

Kada sunce zađe ovakve elektrane prestaju da rade. Zbog toga se traga za jeftinim načinom za čuvanje zagrejane tečnosti. Mark Mehos kaže da je princip jednostavan.

”Potreban nam je ogroman termos u kome bismo čuvali prikupljenu energiju,“ kaže on.

Takav termos morao bi da bude specijalne konstrukcije jer je tečna so, koja dobro zadržava toplotu, veoma korozivna. Mehos kaže da bi na taj način solarne elektrane mogle da rade i noću.

”Ako bismo smanjili troškove čuvanja prikupljene energije, zajedno sa drugim komponentama, koncentrisana sunčeva svetlost koristila bi se svuda u svetu,“ kaže Mehos.

Elektranom u Nevadi i drugim sličnim elektranama upravlja španska kompanija Asiona. Španska vlada najviše pomaže ovakva istraživanja, a Mark Mehos se nada da će i Sjedinjene Države uskoro poći za tim primerom.

XS
SM
MD
LG