Linkovi

Irak i unutrašnja ekonomija dve glavne teme predizborne kampanje u Americi


Nema sumnje da će rat u Iraku biti glavna tema predizborne kampanje u SAD, ali ostaje da se vidi da li će birači biti raspoloženi da kazne republikance zbog uvlačenja zemlje u rat, ili će se plašiti da podrže demokrate koji vrše pritisak za brzo povlačenje iz Iraka.

Irak i unutrašnja ekonomija su, za sada, dve glavne teme predizborne kampanje. Što se tiče Iraka, osnovni borbeni položaji su već jasno utvrđeni, kaže Džon Mjuler, stručnjak za atna pitanja i javno mnjenje na Univerzitetu države Ohajo.

«Stav ljudi se nije mnogo promenio upućivanjem dodatnih trupa u Irak i većina smatra da se stvari kreću u dobrom pravcu. Međutim, i dalje vide rat kao grešku i misle da je cena koju plaćamo prevelika. Sudeći po ispitivanju javnog mnjenja, demokrate su generalno u dobroj poziciji, zbog čega će se verovatno više baviti ovom temom nego republikanci. Ali sa Džonom Mekejnom kao kandidatom, republikancima će biti teško da zaobiđu ovaj problem.»

Džon Mekejn, najverovatniji republikanski predsednički kandidat, podržava stav Bušove administracije prema prekidu povlačenja vojske i davanju iračkoj vladi dodatnog vremena za postizanje političkog napretka. Dva demokratska pretendenta, Barak Obama i Hilari Klinton, obećali su da će započeti postepeno povlačenje trupa iz Iraka čim stupe na dužnost predsednika SAD. Nedavna svedočenja generala Dejvida Petreusa, komandanta američkih snaga u Iraku i ambasadora SAD u toj zemlji Rajana Krokera bila su usmerena, kako su rekli, na realan ali slab napredak u Iraku. Čak su i pojedini republikanci tokom pretresa pokrenuli pitanje nejasne dugoročne strategije konačnog povlačenja SAD iz Iraka. Brus Mirof je politikolog sa Univerziteta Njujork u saveznoj državi Albani.

«Mekejn tvrdi da je rat u Iraku centralno pitanje pozicioniranja Amerike u svetu, da je za njega pobeda jedina opcija, kao i da je dugoročna angažovanost SAD neophodna. Ali ono što je bilo zanimljivo tokom pretresa jeste da je Mekejn imao vidljivo više entuzijazma kada je reč o sadašnjim događanjima i napretku Iraka, nego većina njegovih kolega republikanaca.»

Ispitivanje javnog mnjenja ukazuje da su mnogi Amerikanci odavno zaključili da je rat bio greška. Ispitivanja međutim pokazuju i da su mišljenja o daljim koracima - podeljenja. Karlin Bouman je zadužena za analizu ispitivanja javnog mnjenja u američkom Institutu «Enterprajz», ovde u Vašingtonu.

«Oko 60 odsto ispitanika i dalje misli da je rat pogrešna odluka. Osamanest do 20 odsto kaže da bi odmah trebalo povući vojsku iz Iraka i taj broj je nepromenjen već nekoliko godina. Sa druge strane, još postoji 8 do 10 odsto onih koji bi voleli da vide više vojske u Iraku. Mišljenje ostatka je negde između ovih ekstrema, odnosno za postepeno povlačenje», kaže ona.

Karlin Bouman priznaje da demokrate imaju prednost u pogledu Iraka u predizbornoj kampanji, ali dodaje da podaci ukazuju da Irak možda ipak neće biti presudan u kampanji Džona Mekejna.

«Demokrate imaju značajnu prednost u odnosu na republikance, jer ih ljudi vide kao stranku koja može da izađe na kraj sa situacijom u Iraku. Ali kod 4 do 5 odsto ispitanika, Mekejn ubedljivo vodi ispred Klintonove i Obame kada se radi o krizi u Iraku.»

Demokratski predsednički pretendenti, kao i demokrate u Kongresu, daleko agresivnije pokušavaju da povežu rat u Iraku sa novonastalnom ekonomskom krizom u Americi, kaže Brus Mirof.

«Ekonomija je u vrlo lošem stanju i zbog toga je na površinu isplivalo pitanje cene rata u Iraku. To je, po mom mišljenju, trenutno najvažnija tema – koliko se novca troši na Irak i koliko suficita ima iračka vlada u bankama, dok im mi i dalje šaljemo finansijska sredstva. Mislim da postoji animozitet Amerikanaca prema ratu, s tim što je to sada usmereno na ekonomsku stranu problema.»

Još postoji mogućnost da Irak - zbog ekonomske krize, bude adut na predstojećim izborima zakazanim za novembar.

Prema najnovijem istraživanju dnevnika Njujork Tajms i TV mreže CBS, 81 odsto ispitanika brine zbog sve slabije ekonomije i stoga misli da SAD vode pogrešnu unutrašnju politiku.

XS
SM
MD
LG