Vašington je nadaleko poznat po političkom umijeću i umjetnosti diplomatije. Medjutim i američka prijestonica se ponekad nađe u istoriji umjetnosti. Jedna nova izložba, retrospektiva, podsjeća publiku na jedan značajan pokret u savremenoj likovnoj umjetnosti, nastao baš ovdje, u Vašingtonu.
Trideset devet izloženih djela predstavljaju prvu ozbiljnu retrospektivu koja se fokusira isključivo na pokret Prostori boje, školu slikanja koja je u Vašingtonu nastala 50 godina prošlog vijeka, a zatim stekla poštovaoce širom svijeta. Džoana Marš je kustos koordinator u Muzeju američke umjetnosti, u okviru institucije Smitsonian.
"Te slike treba vidjeti i doživjeti i one bi trebalo da stvore veoma snažno iskustvo za posmatrača.Teško je opisati šta osjećate kad stojite ispred jedne od ovih slika."
Umjetnost ovog pokreta, koja je šisto apstraktna u formi karakterišu veliki neprekinuti prostori boje preko ogromnog platna. Većina djela iz ove škole, nastala su prosipanjem , prskanjem ili kapanjem boje po platnu.
"Iako je većina djela nastala veoma spontano, uz kombinaciju slučajnosti i sile teže, ipak je njihova kompozicija bila promišljena, posebno u slučaju radova Helen Frankentaler".
Njena umjetnost je ovdje predstavljena djelom iz 1967. nazvanim Poplava i još jednim iz 1973, pod nazivom Bijeli kvadrat. Obje slike bave se uticajem boje kao samostalne sile.
Medju umjetnicima koji su pripadali ovom pokretu su Kenet Noland, Frenk Stela i Džin Dejvis.
"Mislim da je ideja iza ovog pokreta veoma razumljiva. Svako može razumjeti boju i ovi radovi stvaruju snažan vizuelni utisak i vi se ne možete oduprijeti emocionalnom doživljaju kada ih posmatrate".
Ovaj pokret ima i još jedan dodatni nivo, kaže Marša Džons:
"On je interesantan jer je za razliku od svih drugih umjetničkih pokreta iz doba velikih previranja u Americi 60-tih i 70-tih godina potpuno apolitičan. Slikare nije zanimao spoljašnji svijet, nego samo unutrašnji svijet umjetnika i posmatrača."
Savremenici su mu baš to zamjerali, ali je pokret Prostori boje danas jedno od ključnih dostignuća posljeratne američke likovne umjetnosti.