Saradnik u Institutu za analizu i rešavanje konflikata pri univerzitetu Džordž Mejson, Dejvid Jang, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem, govori o odnosima Moskve, Vašingtona i Brisela u svetlu kosovskog pitanja i gledanju zapada na predstojeće izbore u Srbiji.
Glas Amerike: Da li je na nedavnom samitu Buš-Putin u Sočiju , pored proširenja NATO-a, bilo reči o Kosovu i da li će to pitanje ostati kamen spoticanja u odnosima zapadnih saveznika sa Rusijom i Srbijom?
Jang: To pitanje će biti uzrok tenzija između SAD i Rusije i između Srbije sa jedne i SAD i EU sa druge strane. Međutim, Kosovo je steklo nezavisnost i uživa podršku SAD i nekih evropskih zemalja, pa to pitanje sada postaje više akademsko, a ne aktuleno političko pitanje. U vezi sa daljim planovima za proširenje NATO-a, stvaran problem nije Kosovo, već Srbija. Naime, Rusija, SAD i EU se sada , ako hoćete, više bore za Srbiju, nego za Kosovo, pošto i Zapad i Rusija nastoje da je privuku u svoju orbitu. Proširenjem NATO-a na zapadni Balkan, jasno je da će to proširenje biti nepotpuno ukoliko se Beograd prikloni Moskvi. Na taj način će Rusija imati daleko veći regionalni uticaj, dok bi u suprotnom njen uticaj u narednih nekoliko godina bio permanentno blokiran.
Glas Amerike: Da li će nezavisnost Kosova ubuduće biti izazov tradicionalnom konceptu suvereniteta i kako bi to moglo da se odrazi na medjunarodne odnose?
Jang: Taj izazov će svakako ostati, a pitanje je da li će se svesti samo na intelektualne ili konkretne i vojne aspekte. Sve zavisi, ne od proglašenja nezavisnosti nekog separtističkog entiteta, već od toga da li će biti priznat i koliko i koje zemlje će ga priznati. Čak i da postane jasno da je nezavisnost Kosova problematična, to ne bi uticalo na zemlje koje su ga priznale da povuku svoju odluku, mada je to tehnički moguće, ali realno teško ostvarivo.
Glas Amerike: Kako se u Vašingtonu gleda na predstojeće izbore u Srbiji i suočvanje proevropskih i nacionalnsitičkih aspiracija?
Jang: SAD podržavaju Tadića i prozapadnu grupu. Medjutim, detalji te podrške su interesantni. Naime, neki američki politički krugovi izgleda da ignorišu faktor uslovljavanja i poniženja Srbije i nisu spremni da ga uoče, što može da podstakne Srbiju da odbaci učlanjenje u klub čije su je članice bombardovale pre desetak godina. Uprkos uverenju mnogih u Beogradu da je najpametnije ući u Evopsku uniju, Srbija bi to mogla da odbaci, ako zapad nastavi da uslovljava ulazak u EU. Medjutim, ta tendencije još postoji u Vašingtonu i Briselu. Moguće je da će nastojati da pridobiju Srbiju da prvo prizna nezavisnost Kosova, pa onda postane članica EU, mada Brisel u poslednje verme odstupa od takve pozicije.