Linkovi

Kontroverze koje prate neke od zemalja u trci za članstvo u vojnu Alijansu


Analitičari tvrde da će Albanija i Hrvatska biti pozvane da se pridruže vojnoj alijansi, ali da je sudbina Makedonije, odnosno zvanično - Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije – i dalje nepoznata.

Bivši američki ambasador u NATO-u za vreme Klintonove administracije, Robert Hanter, kaže da je Grčka zapretila da će staviti veto na makedonsko članstvo.

«Grci se plaše da će neko pokušati da položi pravo na njihovu pokrajinu, koja nosi isti naziv kao i Makedonija. Po mom mišljenju, Grci bi trebalo da se povuku i prihvate da svaka zemlja ima pravo da izabere svoje ime. Oni moraju da shvate da je bolje da Makedonija postane članica NATO-a».

Rasprava oko imena Makedonije počela je još 1991. kada je ta država zatražila nezavisnost od bivše Jugoslavije. Patrik Džekson, ekspert za NATO sa Američkog Univerziteta u Vašingtonu smatra da neće biti lako da se dođe do kompromisa.

«Oduvek je bilo jako teško doći do nagodbi oko stvari koje predstavljaju kulturološki identitet jednog naroda. Kada je u pitanju ekonomski ili politički spor, uvek postoji mogućnost da se pruži neka vrsta kompenzacije, dok za nacionalni identitet ne postoji nadoknada i mislim da će Grcima biti teško da pređu preko toga».

Lideri NATO-a imaju nedoumice i u vezi sa zahtevom za priključenje dve bivše sovjetske republike, Gruzije i Ukrajine.

SAD podržavaju predlog, za razliku od Rusije, koja nije članica vojne alijanse i koja je protiv stacioniranja snaga NATO-a oko svojih granica. Stalne članice Alijanse, Nemačka i Francuska takođe se protive pridruženju Gruzije i Ukrajine.

Tokom nedavnog sastanka u Vašingtonu sa gruzijskim kolegom Mihailom Sakašvilijem, predsednik Buš je ponovio stav svoje vlade.

«Smatram da će NATO imati koristi od članstva Gruzije, mislim da će dobrobit biti recipročna i to ću poručiti i na sastanku u Bukureštu».

Predsednik Buš će pre nego što doputuje na samit NATO-a posetiti Ukrajinu, a Čarls Kapčan iz Saveta za međunarodne odnose kaže da je ta poseta - provokacija Rusije.

«To je slučaj sa svim zvaničnim posetama predsednika Buša Evropi. On skoro uvek otputuje u zemlju koja je nekada bila deo istočnog bloka. Poseta baltičkim zemljama, Gruziji ili Ukrajini je deo njegovog plana da pokaže da su te zemlje sada slobodne. Ali u isto vreme gura prst u oko Rusiji».

Iako Rusija nije članica NATO-a, ona ima kontakte sa vojnom alijansom putem Saveza NATO-Rusija, koji je osnovan 2002. godine, a koji im omogućava forum na kome mogu da razgovaraju o bitnim pitanjima. Upravo u tom kontekstu je na samit u Bukureštu pozvan i ruski predsednik Vladimir Putin.

Oslaj Toje sa Norveškog instituta za vojne nauke, kaže da postoji nekoliko razloga što zemlje članice NATO-a odbijaju da prihvate priključenje Gruzije i Ukrajine.

«Prvo pitanje je Kosovo. Mnoge evropske zemlje žele da Rusija igra konstruktivnu ulogu u tom procesu, te ne žele da se udaljavaju od Rusije time što će prihvatiti Ukrajinu i Gruziju. Drugo, stavovi o članstvu se razlikuju unutar same Ukrajine. A Gruzija ima problem sa statusom Južne Osetije i Abhazije, koje su obe proglasile nezavisnost. Dakle, imaju nerešeno teritorijalno pitanje, što je NATO alijansa oduvek izbegavala da uvede u svoje redove».

I dok NATO svoju pažnju posvećuje proširenju Alijanse i nekim drugim pitanjima, kao što je angažovanje u Avganistanu, stručnjaci misle da će krajnji rezultat samita biti jasan pravac u kome će se kretati u budućnosti, kao i jedinstvo vojne alijanse, koja i 16 godina posle pada Sovjetskog saveza, pokušava da definiše svoju ulogu.

XS
SM
MD
LG