Američka centralna banka je još jednom snizila ključnu kamatnu stopu. Ovoga puta za tri četvrtine procenta, na svega 2.25 odsto, što je najniža vrijednost kamate koju banke međusobno naplaćuju na ime kratkoročnih zajmnova - još od 2005. godine.
U saopštenju kojim je propraćeno sniženje kamata Federalne rezerve ističu zabrinutost sporijim ekonomskim rastom i neizvjesnošću u vezi sa inflacijom.
'Biće potrebno vrijeme da se situacija stabilizuje. Nijedna pojedinačna mjera ne može da bude sama pom sebi dovoljna, ali ja sam optimista”, kaže sekretar za finansije Henri Polson.
Da li će ovo sniženje kamata pomoći?
Kriza kreditnog sektora počela je sa kolapsom sub-primarnog hipotekarnog sektora koji se kasnije reflektovao u ogromnim gubicima nekih vodećih finansijskih institucija u Sjedinjenim Državama.
Peta po veličini banka, Bear Stearns– posljednja je i najveće žrtva krize.
Analitičar Džejms Stjuart vjeruje da se propadanje neće zaustaviti na investicionoj banci koju je u nedjelju za takoreći male pare kupio Džej Pi Morgan Čejs.
Po kuloarima Vol Strita počela su nagađanja ko će se sada suočiti sa problemima likvidnosti.
Međutim, Goldman Saks i Leman Braders prijavili su veće profite od očekivanih, što je dovelo i do boljeg raspoloženja na berzi.
Sniženje kamatnih stopa dovelo je do najvećeg rasta vrednosti ključnih berzanskih indeksa u Njujorku u gotovo pet godina.
Administracija se nada da će se ekonomija pokrenuti na ljeto kada poreski obveznici počnu da troše povraćaj poreza – odobren u paketu stimulativnih mjera koje je Bušova administarcije dogovorila sa zakonodavcima na Kapitol Hilu. Federalne rezerve očekuju značajniji rast u junu, najkasnije u julu tekuće godine.