Linkovi

Putinovo nasleđe u oblasti spoljnih odnosa i vojne saradnje


Ruski predsednik Vladimir Putin predaće dužnost u maju novoizabranom predsedniku Dimitriju Medvedevu. Dimitri Medvedev predsedavaće zemljom veoma različitom od one na čije čelo je marta 2000. godine došao Vladimir Putin. U to vreme, Rusija je bila ekonomski bankrotirana i politički nestabilna zemlja, lišena ranijeg statusa supersile i nesposobna da utiče na svetske događaje. Dejl Herspring, ekspert za Rusiju na Univerzitetu države Kanzas, kae da je u tom trenutku Putin imao dva cilja.

”Želeo je da Rusiji povrati ugled u svetu. A da bi to postigao smatrao je da treba da obnovi kontrolu Moskve nad regionima.“

Mnogi analitičari kažu da se nova, aktivna spoljna politika Rusije oslanja na visoke cene nafte, koje joj daju istaknutu ulogu u svetu zabrinutom za bezbednost izvora energije. A predsednik Putin nije oklevao da koristi naftu i gas kao sredstvo pritiska. Džejson Lajal je ekspert za Rusiju na Fakultetu za javnu politiku i međunarodne odnose, na Univerzitetu Prinston.

”Očigledno je da u tome ima elemenata pritiska. Nije slučajno to što je prošle godine isporuka nafte i gasa Ukrajini prekinuta usred zime. On je nesumnjivo hteo da pošalje poruku Ukrajini, Gruziji, Belorisiji, pa čak i Evropi, da može lako da im uzdrma energetski, pa i ekonomski sistem - ako treba.“

Međutim, Majkl MekFol, sa Univerziteta Stanford, kaže da je takva politika mač sa dve oštrice.

”On misli da ako kupcima zavrne slavine može da ih natera na određeno ponašanje. Ali Rusija zavisi od kupaca isto toliko koliko kupci zavise od njenih isporuka. A ako počne da se poigrava sa isporukama kupci će početi da traže alternativne izvore.“

Ali Putin nije koristio prihode od energenata samo za podsticanje ruske privrede. Dejl Herspring, sa Univerziteta države Kanzas, kaže da je deo tog novca Putin upotrebio za modernizaciju oružanih snaga.

”Stara oprema se modernizuje, a kupuje se i nova. Ogromne količine starog naoružanja se prodaju u inostranstvu, i veoma mnogo se ulaže u vojsku. 2015. ruska vojska biće u pristojnom stanju, a do 2020. vratiće se u stanje u kome je bila na vrhuncu moći.“

Herspring napominje da je Putin počeo da koristi oružane snage za uznemiravanje Zapada. Najnoviji primer dogodio se u februaru, kada se par starih ruskih bombardera tipa Tupoljev 95 približio jednom američkom nosaču aviona, tokom vežbi nedaleko od Japana. Herspring kaže da je Putin time jednostavno hteo da pokaže da se i u vojnom smislu vraća na svetsku scenu.

Ali pošto su Rusi sada izabrali novog predsednika, stručnjaci kao što je Majkl MekFol, sa Univerziteta Stanford, pitaju se kakva će sada biti ruska spoljna politika.

”Istinsko pitanje za Rusiju kao novu vodeću silu u Evroaziji biće: da li će svoju moć koristiti za vršenje pritiska ili će je koristiti na konstruktivan način?“

Izborom Dimitrija Medvedeva za predsednika Putinov uticaj neće opasti jer je novi predsednik obećao da će ga imenovati za premijera. Analitičari kažu da će biti interesantno videti da li će Medvedev nastaviti Putinovu politiku ili će trasirati kurs različit od svog prethodnika.

XS
SM
MD
LG