Linkovi

Dileme: Ekonomska održivost Kosova i budućnost Srbije u EU


Proglašenje kosovske nezavisnosti nametnulo je između ostalog dvije važne dileme-da li će Kosovo izgraditi institucije sistema ravne države i biti ekonomski održivo, te kojim će putem Srbija nastaviti. Na ta pitanja pokušali su da odgovore zvaničnici Stejt Dipartmenta, i vašingtonski analitičari na pretresu u senatskom Odboru za inostranu politiku.

Pomoćnik državnog sekretara Danijel Frid saopštio je članovima senatskog spoljnopolitičkog odbora da je proglašenjem nezavisnosti Kosova okončana tragična epizoda u istoriji regiona, ali i otvoreno novo poglavlje.

Kosovska nezavisnost približava Evropu njenom cilju da bude jedinstvena, slobodna i bezbjedna, ali donosi i nove izazove. Naš posao u tom području još nije završen.

Frid smatra da je sada neophodno da se izgradi multietničko društvo sa jakim i efikasnim institucijama koje će garantovati vladavinu prava. Kosovske vlasti, kaže visoki funkcioner Stejt Dipartmenta, napreduju u ispunjavanju obaveza iz Ahtisarijevog plana.

Uz našu pomoć, podršku MMF-a i Svjetske banke, Kosovo će biti održivo. Ima velike rezerve lignita i mlado, motivisano stanovništvo, koje želi da se pridruži evropskoj porodici država.

Sjedinjene Države razumiju osjećanja Srbije u vezi sa kosovskom nezavisnošću, kaže Frid, ali opominje da nasilje, poput onog koje je viđeno 21. februara u Beogradu, kao i srpske provokacije unutar Kosova - neće biti tolerisane.

Srbija mora da se okane politike nacionalizma. I sama je, u konačnom, suočena sa izborom - da li da napreduje ka Evropi ili samoizolaciji.

Odgovor na to pitanje,tražili su i članovi senatskog odbora.

Mnogi kritikuju, ali mnogi podržavaju to što Vašington i Brisel, nastavljaju da zanemaruju loše ponašanje srpskih vlasti. Da li je potrebno, pita senator Džozef Bajden, procijeniti da li Srbija zaslužuje podršku koju dobija prije nego što joj se ponudi nova, ili je bolje i dalje nastaviti sa dosadašnjom sa podrškom? Danijel Frid odgovara:

Naša odgovornost je da otvorimo sva vrata da Srbija ostvari evropsku budućnost, ali potrebni su i želja i konkretni koraci Beograda. Nadamo sa da Srbija neće izabrati samoizolaciju, iako postoji ta opasnost.

Senatorku Barbaru Bokser iz Kalifornije, između ostalog, interesuje ozbiljnost razlika unutar srpskog rukovodstva u vezi sa budućim političkim kursom.

Čini mi se da su razlike ozbiljne, mada ne znam tačno šta se događa. Pitanje je da li se premijer samo igra politike, odnosno - kako se može raditi sa Tadićem i izbjeći Koštunica.

Situacija u Beogradu dominirala je i drugim panelom, na kome su svoje mišljenje iznijeli analitičari. Januš Bugajski iz Centra za strateške i međunarodne studije:

Beogradu će trebati vremena da se ponovo fokusira na Evropsku uniju i prihvati novu realnost na Kosovu. Treba pokazati strpljenje i nastaviti dijalog sa Srbijom kako bi se spriječila njena izolacija i mogućnost da je Rusija eksploatiše.

Danijel Server, iz Američkog instituta za mir, vjeruje da je potrebno pomoći Srbiji, ali bez povlastica i uz jasne uslove.

Vjerujem da će na građani Srbije na kraju izabrati evropsku budućnost koja im pripada, ali smatram da sada nisu na tom putu. Ako nastavimo da im bezuslovno obezbjeđujemo povlastice, što je bila američka politika od pada Miloševića, mislim da će ih oni samo uzeti i ostati na pogrešnom putu.

Direktor Balkanskog fonda za demokratiju, Ivan Vejvoda, pak smatra da je srpski narod – na nedavnom plebiscitu - jasno stavio do znanja da želi evropsku budućnost.

Pobjeda Borisa Tadića na predsjedničkim izborima daje odgovor na pitanje o stavu srpskog naroda. Od 2000. godine sva ispitavanja javnog mnjenja pokazuju da 70 odsto Srba želi u Evropsku uniju.

Dvojicu čelnih ljudi u Odboru – senatora Bajdena i vodećeg republikanca, Ričarda Lugara, interesovala je i ekonomska održivost Kosova. Takođe, pitali su o spremnosti evropskih zemalja i Amerike da investiraju na Kosovu. Senator Lugar:

Pitanje sa kojim se suočavamo je da li je politička nezavisnost koju smo pozdravili i ekonomski održiva. Pitanje je kako će se to dogoditi.

Frid podsjetio da će tokom ove godine biti održana donatorska konferencija za Kosovo, kao i da već postoje određene investicije, mahom kosovske dijaspore. Visoki američki zvaničnik vjeruje da će i velike kompanije biti zainteresovane za ulaganje u energetski sektor.

Senator iz Ohaja, Džordž Vojinovič, zapitao se koliko je Evropska unija riješena da finansijski pomogne razvoj Kosova.

«Pitam se da li će Evropljani stvarno obezbijediti novac i biti odlučno da obave posao na Kosovu, jer prethodna iskustva ukazuju da obećanja nisu praćena odgovarajućim djelima?»

Predsjedavajući senatskog odbora Džozef Bajden najavio je da će se o pitanjima koja su dominirala ovim pretresom diskutovati ponovo i da će se senatski odbori istovremeno pozabaviti drugim aspektima situacije u regionu.

XS
SM
MD
LG