Linkovi

Pokret Muslimansko bratstvo u Egiptu objavio nacrt partijske platforme


Prvi put, pokret Muslimansko bratstvo u Egiptu objavio je nacrt partijske platforme, ali sa različitim gledištima o svojoj političkoj poziciji. Sa jedne strane, platforma promoviše slobodu izražavanja i politički pluralizam. Sa druge strane mnogi stručnjaci ukazuju da ona negira principe sekularne države i diskriminiše žene i ne muslimane.

Od svog osnivanja u Egiptu 1928. godine, pokret Muslimansko bratstvo zagovarao je islamsko tumačenje Kurana i proroka Muhameda kao osnovu za porodični život Muslimana, društvo i državu. Pokret zvanično odbacuje nasilje kao način za postizanje političkih ciljeva uz izuzeće borbe sa onima koji se smatraju okupatorima njihove zemlje. Tokom godina, Muslimansko bratstvo postalo je više-nacionalna sunitska islamistička organizacija – najveća opoziciona politička grupa u mnogim arapskim zemljama i, sudeći prema mišljenju mnogih eksperata, jedna najuticajnijih na svetu. Decenijama, Muslimansko bratstvo nije objavljivalo zvaničnu političku platformu zato što je to pokret, a ne partija i zato što su političke partije sa verskim platformama sada dozvoljene u Egiptu. Medjutim, nedavno je objavila nacrt svoje prve političke platforme koja je mnogim političarima i stručnjacima pružila razloge za primedbe. Egipatski politikolog Amr Hamzavi je iz Karnegijeve zadužbine ovde u Vašingtonu.

«To će zavisiti od Muslimanskog bratstva u ovom posebnom slučaju da odluči kojim pravcem će krenuti – da li žele da prihvate više demokratske ideale, standarde i procedure ili će zadržati svoj mešoviti stav sa nekih demokratskim i nekim veoma nedemokratskim komponentama».

Hamzavi kaže da dok ta organizacija ističe slobodu izražavanja i veroispovesti, prava na svojinu i načelo da su gradjani izvor državnog suvereniteta, platforma Muslimanskog bratstva poziva na uspostavljanje saveta verskih poglavara koji bi bio konsultovan pre usvajanja zakona. Sudeći prema Amr Hamzaviju, koji je govorio na nedavnoj konferenciji o Muslimanskom bratstvu, održanoj u Karnegijevoj zadužbini, takav savet bi mogao da potisne predsednika i parlament po pitanjima koja zadiru u islamsko pravo.

«To je veoma kontroverzno pitanje koje je pokrenulo veliku diskusiju. Tome su se usprotivili i u pokretu i van njega ali, pošto to u osnovi kompromituje gradjansku prirodu države gurajući Egipat u teokratiju iranskog tipa».

Politikolog Nejtan Braun sa univerziteta Džordž Vašington naznačio je da ima i drugih primera koji ukazuju na to da se Muslimansko bratstvo udaljava od nekih umerenih pozicija koje je zauzimao poslednjih godina. Partijska platforma takodje zagovara diskriminaciju žena i nemuslimana u Egiptu, time što im negira pravo da se kandiduju za predsednika i premijera, što prema rečima profesora Brauna, izaziva zabrinutost na Zapadu.

«Mislim da bi moglo da dodje do ozbiljne zabrinutosti na Zapadu po tom pitanju – o pravu žena i hrišćana da se kandiduju za visoke državne funkcije. Mislim ipak, gledano realno i politički, Egipat je veoma konzervativno društvo i žene i hrišćani ne bi ni bili izabrani na potpuno slobodnim izborima – kao u Sjedinjenim Državama, a ni ateisti ne bi imali mnogo šanse. Lično mislim, kao analitičar, da to pitanje i nije tako važno za razmatranje. Ali je svakako jedno na koje bi većina Amerikanaca mogla da se usredsredi».

Braun ističe da Muslimansko bratstvo tvrdi da vodeće političke pozicije povlače sa sobom verske dužnosti koje bi trebalo poveriti samo muškarcima. Sudeći prema profesoru Braunu, to bi moglo da obeshrabri vladu i sekularno orijentisane gradjane da saradjuju sa bratstvom kao političkom partijom, što bi moglo da bude kontraproduktivno. Sudeći prema iskustvu islamističkih partija u Maroku, Jordanu i Jemenu, mnogi analitičari očekuju da će platforma Muslimanskog bratstva zagovarati funkcionalnu odvojenost izmedju bratstva kao političke partije i šireg socijalnog i verskog pokreta. Oni ističu da bi, ukoliko Muslimansko bratstvo namerava da se integriše u politički sistem Egipta, trebalo da uči od ostalih islamističkih pokreta time što će prihvatiti mnogo više demokratski orijentisanu agendu.

XS
SM
MD
LG