Američka centralna banka odlučila je da ključnu kamatnu stopu obori tri četvrtine procenta, u nastojanju da pomogne posustaloj državnoj ekonomiji čiji se problemi već reflektuju na globalnom finansijskom tržištu.
Novom odlukom Federalnih rezervi kamatna stopa je snižena na 3.5 odsto.
U saopštenju se navodi da je centralna monetarna institucija preduzela akciju u svjetlu "pogoršavanja” ekonomskih izgleda i pooštravanja kreditnih uslova, što ugrožava biznis.
Manje kamatne stope omogućuju privatnim preduzećima i potrošačima lakše pozajmice za kupovinu i druge aktivnosti koje će pozitivno uticati na ekonomiju. Međutim, Dejvid Vajs, ekonomista iz agencije za procjenu kredita Standard and Poor’s skreće pažnju da će biti potrebni mjeseci kako bi se osjetio pozitivan uticaj promjene kamatnih stopa.
«Problem je što će se svaka ekonomska akcija koju Uprava federalnih rezervi sada preduzme, osjetiti tek za 9 mjeseci. I po mojoj procjeni, do tada će recesija već proći. Smanjenje ključne kamatne stope u ovom momentu može samo da pomogne pri oporavku ekonomije, ali ne i da spriječi recesiju.»
U međuvremenu, u Vašingtonu se ubrzano radi na izradi ekonomskog podsticajnog paketa. Henri Polson, američki sekretar za finansije je skrenuo pažnju Kongresu da pod hitno mora da počne da sarađuje sa administracijom predsjednika Buša u cilju osmišljavanja ekonomskog paketa kojim bi se potrošači natjerali da više troše, a privatna preduzeća da ulažu u nove poslove.
Podsticajni paketi obično sadrže odredbe za veću potrošnju u okviru vladinog sektora, smanjenje poreza ili i jedno i drugo. Kombinacija agresivnih smanjenja kamatnih stopa i pozivi na podsticaj se ocjenjuju kao znak da se Vašington sprema za trnovit ekonomski put. Međutim, sekretar Polson ističe da nema razloga za paniku.
«Ja i dalje imam povjerenje u snagu globalne ekonomije. Američka ekonomija je prilagodljiva, nezaposlenost je i dalje niska, a nova radna mjesta se i dalje otvaraju, iako usporenim tempom. Struktura naše ekonomije je čvrsta i naši dugoročni principi su zdravi.»
SAD su i dalje ključni pokretač globalnog ekonomskog rasta, mada neki stručnjaci sugerišu da rast ekonomske moći Kine, Indije i nekih drugih zemalja, smanjuje stepen do kojeg svetski prosperitet zavisi od američke ekonomije.
Udar na finansijska tržišta
Berze širom svijeta uzdrmane su u protekla dva dana strahom od ekonomske recesije u Sjedinjenim državama, jer investitori strahuju da će biznisi širom svijeta koji imaju relacije sa američkim kompanijama biti suočeni sa problemima.
U prvim radnim satima, vrijednost akcija na vodećim berzama u SAD naglo je pala, ali su se berzanski indeksi do kraja dana oporavili. Dow Jones je izgubio oko jednog procenta (128 poena); S & P 500 više od procenta (15 poena); NASDAQ više od dva odsto (48 poena).
Industrijski indeks Dow Jones izgubio je oko 9 odsto ove godine, S & P 10 odsto, a NASDAQ čak 13 procenata od Nove godine. Umjerene gubitke, nakon jučerašnjeg suniovrata, pretrpjeli su vodeći indeksi na evropskim berzama.
U Aziji je vrijednost dionica na pojedinim berzama opala i za desetinu, što je dovelo do privremene obustave trgovanja akcijama na pojedinim tržištima. Pad vrijednosti akcija registrovan je na berzama u Južnoj Koreji, Honkongu, Japanu, Singaporu i Kini.