Linkovi

Houp u Arkanzasu rodno mesto bivšeg predsednika SAD Bila Klintona


Bivši predsednik Bil Klinton je 1992. prihvatio nominaciju Demokratske stranke za predsednički položaj govorom u kojem je rekao, pored ostalog, da «veruje u mesto koje se zove Houp», odnosno Nada. Houp je Klintonu bilo više od vizije za zemlju – tako se zove i njegov rodni grad.

«Ujutru 19. avgusta 1946, rodila me je po vedrom vremenu posle letnje oluje maja-udovica u Bolnici ‘Džulija Čester' u Houpu, gradiću od oko šest hiljada stanovnika na jugozapadu Arkanzasa, 53 kilometra istočno od teksaške granice kod Teksarkane», rekao je bivši predsednik.

Houp u Arkanzasu je u to vreme imao glavnu ulicu na čijem je jednom kraju bila železnička stanica. Malo dalje uz prugu, nalazi se mala kuća iz detinjstva bivšeg predsednika Bila Klintona. U njoj je danas Muzej Klintonovog rodnog mesta, otvoren 1997. Marta Berimen, direktorka muzeja, kaže da je kuća obnovljena na osnovu starih fotografija.

«Klintonova majka Virdžinija je navratila dok je kuća obnavljana. Donela je fotografije i prošla kroz sve odaje opisujući šta se gde nalazilo, da bi sve bilo autentično i izgledalo baš kao u vreme kada su ona i Bil ovde živeli», kaže direktorka muzeja.

Kuća je pripadala dedi i babi bivšeg predsednika i bila njegov dom do 1950.

«Evo ga Bil kao pobednik takmičenja za najlepšu bebu. Ovde je obično sedela njegova baka i učila ga da boji crtanke. Deda bi ovde zajedno sa njim čitao novine», kaže Marta Berimen.

Klintonov otac je umro tri meseca pre rođenja sina. Njegova majka se posle četiri godine udala za Rodžera Klintona. Klintonov očuh je bio alkoholičar koji je bio prek i koji je pravio napetu atmosferu u kući. Ali Marta Berimen objašnjava da je ljubav majke i dede i babe pomogla Klintonu da se izbori sa teškoćama, zbog čega im je oduvek bio zahvalan.

«On vodi računa da na grobu uvek bude sveže cveće. Ima trajni ugovor za održavanje grobova i cveća», kaže ona.

Za Luiz Smit, vodiča u muzeju, Bil Klinton - čak i posle dva predsednička mandata – zauvek ostaje dečak iz Arkanzasa.

«On naprosto voli običan svet. Takvim ljudima poklanja mnogo pažnje i vremena. I dalje je u velikoj meri dečko, odnosno momak iz Arkanzasa», kaže Luiz Smit.

Luiz dodaje da je za sve koji znaju Klintona jedino kao 42. predsednika Sjedinjenih Država, poseta njegovom rodnom mestu prilika da o njemu saznaju i nešto više. Tokom proteklih deset godina, muzej je posetilo preko 40 hiljada ljudi iz više od 150 zemalja.

«Prošao je, rekao bih, kroz mnoga iskušenja s obzirom da mu je otac umro kada je bio sasvim mali. Veoma je ohrabrujuće kada vidite šta je sve postigao bez obzira na sve teškoće u ranom detinjstvu», kaže ovaj turista, dok se Luiz Smit priseća vremena kada je Bil Klinton postao predsednik.

«Bili smo oduševljeni. Kada sam sa jednom rođakom išla da dobrovoljno radi na železnici, nosila sam torbu sa naslikanom lubenicom. Ispod slike je bio natpis ‘Houp u Arkanzasu, gajimo lubenice i predsednike’. Bilii smo veoma ponosni i na sebe i na njega.»

Povezani članci

XS
SM
MD
LG