Linkovi

Ekolozi zabrinuti zbog topljenja glečera na Kilimandžaru u Tanzaniji


Broj glečera na planini Kilimandžaro u Tanzaniji drastično je smanjen tokom poslednjeg veka. Nestanak snega i leda na vrhu i obroncima najviše planine u Africi često se navodi kao primer globalnog zagrevanja. Klimatske promene u tom području, osim ekologa, zabrinjavaju i lokalno stanovništvo. Vrh najviše planine u Africi, nekad okovan snegom i ledom, danas izgleda prilično ogoljelo.

Glečerska masa na Kilimandžaru smanjena je za 80 odsto u poslednjem veku i prema predvidjanjima stručnjaka mogla bi nestati do 2020. godine. Direktni uzroci, kako ističe većina naučnika, su smanjena vlažnost vazduha i povećana sunčana radijacija. Konsenzus o važnosti rasta prosečnih temperatura u ovom slučaju još nije postignut. Kristijan Lambrehts, iz programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine:

“Čini se da je rast temperatura doprineo otopljavanju, ali još nije sigurno da li je to vodeći uzrok i o tome se još raspravlja. Posledice klimatskih promena izazvanih globalnim zagrevanjem na lokalnom nivou ne moraju uvijek značiti samo povećanje temperatura.”

Rast temperatura medjutim utiče na ekosistem i život zajednica u podnožju planine jer to područje postaje sve isušenije. Viktorija Nderumaki, UNDP:

“Nekada je bilo mnogo hladnije u području Kilimandžara. Prošle godine je ovaj region bio lider u zemlji po broju toplih dana. Ranije niste mogli da vidite prašinu ovde, ali zemlja sada postaje sve suvlja”.

Ekolozi ističu da je snabdevanje vodom otežano i zbog nekontrolisane sječe planinskih šuma i šumskih požara izazvanih višim temperaturama i nedostatkom kiše. Porast stanovništva u tom području takodje je uticao na smanjenje zaliha vode, tako da farmeri koji žive nizvodno moraju da putuju sve dalje i dalje kako bi došli do vode. Situaciju još više pogoršavaju nepredvidive vremenske prilike. Augustin Džozef Temu poseduje farmu u podnožju Kilimandžara.

“Nekada smo se u potpunosti oslanjali na dve kišne sezone. Duge kiše su od marta do juna. Sada medjutim kišni dani dolaze kasnije i sve ih je manje. Kraća kišna sezona od septembra do novembra sada više i ne postoji. Kao što se vidi, kiša nije pala”

Temu ističe da je zbog vremenskih promena prinudjen da navodnjava žito i kupuje više pesticida i djubriva, zbog čega je sve teže pokriti troškove. Većina ljudi koji žive i rade blizu Kilimandžara suočava se sa sličnim problemima dok pokušava da se izbori sa vremenskim i promenama na njihovoj planini.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG