Linkovi

Muslimani u naftom bogatom Azerbejdžanu sve češće izražavaju nezadovoljstvo


Spor razvoj u nestabilna politička situacija u mnogim zemljama bogatim prirodnim resursima sve češće se naziva ”prokletstvo nafte.“ Njegova najvažnija obeležja su korupcija i nedostatak demokratije. Naftom bogati Azerbejdžan, u kome vlada jedna stranka, bori se sa velikom nezaposlenošću i sve nezadovoljnijom muslimanskom populacijom.

Molitve petkom, u džamiji Abu Bakr, u Bakuu, toliko su posećene a se neki mole na ulici.

Većina stanovnika centralnoazijske države Azerbejdžan su muslimani, koji tokom sovjetske vladavine nisu mogli slobodno da ispovedaju svoju veru. Iako ovi vernici kažu da obnova islama posle pada komunizma nije radikalna, vladu ipak zabrinjava širenje islamskog ekstremizma. Azerbejdžanski ministar vera, Hidajet Orudžov, kaže da strani agenti koriste neke verske organizacije za sprovođenje terorizma.

”Preko tih svojih organizacija oni podstiču nestabilnost u Azerbejdžanu. Ali vlada i policija sprovode vrlo strogu kontrolu u zemlji, kako bi ugušili te vrlo negativne pojave,“ kaže Orudžov.

Postoje glasine da je džamija Abu Bakr povezana sa vahabističkom fundamentalističkom sektom iz Saudijske Arabije, koja se zalaže za strogo poštovanje šerijatskog zakona. Ali vernici negiraju tu vezu i kažu da su apolitični. Naprotiv, kažu oni, mi smo najviše meta uznemiravanja vlasti. Hadža Agotagi kaže da je bez razloga bio uhapšen, zadržan pet dana i primoran da obrije bradu.

“Kada me je policija zaustavila tražio sam da mi pokažu zakon po kome ne mogu da nosim dugu bradu. Rekli su mi ”Ti si vahabija i moraš da prestaneš sa tim. Ovo je normalna procedura protiv vas.“

Azerbejdžan je tradicionalno tolerantno društvo. Žene se oblače sličnije Parižankama nego onima u Teheranu. Vlada se predstavlja kao sekularna, ali je autoritarna i ne dozvoljava značajniju političku konkurenciju.

Ilgar Mamadov, iz Instituta za politička istraživanja i savetovanja, u Bakuu, kaže da je političko gušenje počelo da podstiče nezadovoljstva.

”Istinska fundamentalistička opasnost pojaviće se kroz 10 do 15 godina, ako Azerbejdžan nastavi da falsifikuje izbore i guši demokratske i sekularne alternative. Ono što sada vidimo su početni znaci,“ kaže Mamadov.

On dodaje da su potrebni međunarodni pritisak i istinske demokratske reforme, da bi narod imao umerene alternative. Sjedinjene Države kažu da im je cilj da u Azerbejdžanu promovišu izgradnju demokratskih institucija i osiguraju dugoročnu bezbednost u regionu. Ali neki kritičari kažu da, kada treba odlučiti između promovisanja demokratije i garantovanog pristupa azerbejdžanskoj nafti - Vašington ne bira pravi odgovor. Aleks Aleksijev je analitičar vašingtonskog Centra za bezbednosnu politiku.

”Nismo baš uvek verni našim principima promovisanja demokratije,“ kaže Aleksijev.

On dodaje kako Vašington ređe kritikuje autoritarne države ako su one strateški partneri, kao što je Azerbejdžan, što je po njegovom mišljenju kratkovida politika. On poziva Zapad da umesto toga učini više za razvoj umerenih, demokratskih vlada, kako bi osigurao svoje dugoročne strateške interese u oblasti Kaspijskog mora.

XS
SM
MD
LG