Linkovi

Dok cene nafte obaraju rekorde neke od zemalja proizvodjača se bogate


Smešten u naftom bogatom regionu Kaspijskog mora, Azerbejdžan očekuje da će ove godine izvoziti oko million barela nafte dnevno što bi trebalo da stvori solidne zalihe za budućnost kada rezerve nafte budu iscrpljene. Medjutim, postavlja se i pitanje da li je novac od nafte suviše primamljiv i da li podstiče korupciju koja ugožava nacionalnu ekonomiju.

Mada je u Bakuu još uvek moguće kupiti novu rusku Ladu za oko sedam hiljada dolara, veliki evropski i američki automobili sve se češće mogu videti na ulicama azerbejdžanske prestonice. Dok cene nafte dostižu 100 dolara po barelu, bogati u Bakuu postaju sve bogatiji. Nove prodavnice automobile, bez dozvole, takoreći svakodnevno niču na praznim placevoima i dobro posluju. Prodavac automobila Etibar Abasob kaže da je upravo prodao luksuzni američki automobil za 41 hiljadu dolara.

“Proteklih godina ljudi su se obogatili i sada mogu da priušte takva kola,” kaže Abasob.

Nove visokospratnice menjaju izgled Bakua što je još jedan dokaz naftnog bogatstva. Mada je ovo doba prosperiteta za Azerbejdžan Šamil Alserov iz azerbejdžanskog Ministarstva inostranih poslova, kaže da je vlada svesna da mora da se fokusira na budućnost.

“Mada imamo sve veće prihode od nafte moramo da vodimo računa o razvoju zemlje, da diverzifikujemo ekonomiju, da bismo bili ekonomski stabilni, čak i ako cene nafte budu pale.”

Alserov navodi primere novih puteva, mostova, škola i drugih obrazovnih institucija kao znak održivog progresa. Medjutim, van Bakua primetni su i znaci visoke nezaposlenosti i nezadovoljstva.

U selu Nardiran ljudi protestuju protiv plana vlade da ukine subvencionisanu struju.

“Vlada ne vodi računa o nama,” kaže jedan od demonstranata.

Vugar Bajramov iz Centra za ekonomski i socijalni razvoj u Bakuu, kaže da se jaz izmedju bogatih i siromašnih u Azerbejdžanu povećava.

“Mnogi ljudi i dalje imaju niske plate dok godišnja stopa inflacije iznosi 20 odsto. Siromašni postaju siromašniji, a bogati bogatiji.”

Bajramov i drugi smatraju da Azerbejdžan proalzi kroz trend tipičan za zemlje proizvodjače nafte. Priliv bogatstva dovodi do pohlepe i korupcije medju članovima elite, dok su siromašniji slojevi društva isključeni zbog čega počinje da se javlja nezadovoljstvo. Ilgar Mamadov iz Instituta za politička istraživanja i aktivizam u Bakuu kaže da Azerbejdžan i njegovi susedi mogu da izbegnu te trendove samo kroz bliže odnose sa Zapadom i prihvatanje medjunarodnih standarda ponašanja.

“Što ste više integrisani u svetsku ekonomiju to je vaša ekonomija snažnija a vaša nezavisnost čvršća. Prema tome, zemlje poput Azerbejdžana, Gruzije, Kazahstana i Turkmenistana imaju jedinstvenu priliku do postignu to i da iskoriste energetske resurse da bi integrisale svoje ekonomije u svetsku, da bi iskoristile prihode od nafte i da bi sprovele ekonomske reforme.”

Mamadov dodaje da bi ekonomske reforme, da bi bile efikasne, morale da se odvijaju naporedo sa suštinskim demokratskim reformama političklkog sistema.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG