Linkovi

Zašto se registracija birača smatra ključnim delom izborne strategije?


11 meseci uoči predsedničkih izbora u novembru sledeće godine počinjemo da emitujemo seriju priloga o izborima i izbornom procesu u Americi – pod nazivom «Kako Amerika bira». Proces glasanja i biranja nacionalnih i lokalnih zvaničnika počinje registracijom gradjana kao učesnika u izborima.

Na ceremoniji u zgradi Federalnog suda u Vašingtonu, ovi ljudi upravo su postali državljani Sjedinjenih Država. Zajedno sa potvrdom o državljanstvu oni su primili i formular koji mogu da upotrebe da bi se registrovali kao birači. Za političke partije, ovi novi državljani su prilika da prošire svoj uticaj.

Jednostavno rečeno, demokratija je vladavina većine. A, u demokratskim društvima, ta vladavina se ostvaruje putem glasanja. Za razliku od mnogih drugih zemalja, Amerikanci moraju sami da se registruju da bi učestvovali na izborima. Na poslednjim predsedničkim izborima 2004, 72 odsto punoletnih Amerikanca bili su registrovani birači, bilo kao članovi političkih partija ili kao neopredeljeni. U Sjedinjenim Državama, ako promenite mesto prebivališta, morate ponovo da se registrujete da biste mogli da glasate. Države zahtevaju da ljudi koji se presele takodje moraju da obnove svoje vozačke dozvole.

Zahvaljujući federalnom zakonu iz 1995., godine po kojem je moguće obnoviti vozačku dozvolu i biračku registraciju istovremeno, milioni ljudi su dodati biračkim spiskovima. Najmanje dve države, Arizona i Vašington takodje su omogućile registraciju na Internetu na kojem grupe za gradjanska prava promovišu registraciju i glasanje već godinama. Republikanski zvaničnik Fred Flajšmen iz države Merilend kaže da je registracija najvažniji deo dobijanja i održavanja političke moći.

«U državi Merilend, u kojoj su republikanci manjina, veoma je važno za nas da registrujemo što je više moguće glasača kako bi imali dovoljnu bazu i mogli da se takmičimo na istoj ravni sa drugima, tj. sa Demokratskom partijom».

Početkom 2007., kontrola nad oba doma Kongresa preneta je sa republikanaca na demokrate. Takav razvoj dogadjaja podstakao je obe partije da se bore za nove glasače pred izbore 2008. – naročito one voljne da promene stranu.

«Uvek sam glasao za republikance ali sam bio registrovan kao demokrata zato što je moja porodica glasala za demokrate kada sam bio dete. Sada sam se opredelio za republikance,» kaže ovaj glasač.

Promena populacione slike poremetila je odnos izmedju dve glavne partije u nekim državama i okruzima. To je stvorilo mogućnost za obe strane da pokušaju da osvoje tradicionalna uporišta suparničke partije i registruje nove članove. Zvaničnica demokratske partije u državi Merilend Ina Tejlor kaže da je pronalaženje tih ljudi i osiguravanje da oni mogu da glasaju, i da su glasali, isto toliko važno kao i mobilisanje redovnih glasača na dan izbora.

«Najvažnije za nas je stignemo do svih i da ih registrujemo i postavimo u red kako bi bili spremni za glasanje».

Politički proces počinje sa registrovanjem glasača. Ali tu je još mnogo koraka na putu ka izbornom danu. Mi ćemo se pažljivo baviti svim tim aspektima i njihovim uticajem na izborni proces u narednim segmentima serije «Kako Amerika bira».

Povezani članci

XS
SM
MD
LG