Linkovi

Iznenadjenje pred kraj godine vezano za nuklearni program Irana


Tokom 2007. godine, dugotrajno neprijateljstvo izmedju Sjedinjenih Država i Irana uzavrelo je u jeku sve oštrijih optužbi Vašingtona u vezi sa nuklearnim ambicijama Teherani, kao i iranske podrške pobunjenicima u Iraku. Ali, iznenadjujuća američka obaveštajna procena o iranskom nukleranom programu izmenila je do izesne mere političku dinamiku u obe prestonice.

Tokom 2007. administracija predsednika Buša je vršila veliki pritisak na medjunarodnu zajednicu da izoluje Iran zbog, kako zvaničnici navode, nastojanja da postane nuklearna sila. Američki funkcioneri su takodje optuživali Iran da naoružava i obučava pobunjenike u Iraku. Na konferenciji za štampu u oktobru, predsednik Buš je čak pokrenuo mogućnost svetskog konflikta ukoliko se Iran osposobi za izgradnju nuklearnog oružja.

«U Iranu imamo lidera koji je najavio da želi da uništi Izrael. Rekao sam ljudima da ako žele da izbegnu svetski rat, moraju da budu zainteresovani za sprečavanje Teherana da stekne znanje potrebno za proizvodnju nuklearnog oružja.»

Iran je demantovao da ima bilo kakve ambicije da postane nuklearna sila, rekavši da nastoji da proizvede atomsku energiju u mirnodopske svrhe. Zaoštravanje retorike izazvalo je široko rasprostranjena nagadjanja da se Sjedinjene Države pripremaju za vojnu akciju protiv Irana. Bomba je zaista eksplodirala ali u obliku novinske vesti. Početkom meseca, američke obaveštajne službe objavile su novu Nacionalnu odbrambenu procenu u kojoj je rečeno da je Iran verovatno još 2003. obustavio rad na programu nuklearnog naoružanja i da ga nije nastavio do sredine 2007. Sjedinjene Države insistiraju da Iran obustavi obogaćivanje uranijuma, potrebno za proizvodnju nuklearne bombe, kao preduslov da se održe direktni pregovori izmedju Vašingtona i Teherana. Ken Kacman, iranski analitičar u ne-stranačkoj Kongresnoj istraživačkoj službi, kaže da administracija predsednika Buša strahuje da pomenuti izveštaj oslobađa Iran pritiska da pristane na kompromis.

«Po gledištu administracije sveobuhvatni efekat ovoga je da će Iran dobiti zeleno svetlo, da pritisak neće biti dovoljno veliki i dovoljno brz i da će Iran, gotovo neometano, nastaviti da obogaćuje uranijum.»

Novu procena Sjedinjenih Država je u Teheranu pozdravio predsednik, Mahmud Ahmadinedžad, nazvavši je «pobedom» za njegovu zemlju. Patrik Kloson, analitičar za iranska pitanja u Vašingtonskom Institutu za blisko istočnu politiku, kaže da je, kao rezultat tog izveštaja, stav predsednika Ahmadinedžada sada dobio na snazi:

«Tokom proteklih meseci došlo je do oštre debate u Iranu o mudrosti Ahmadinedžadovog agresivnog i čvrstog stava, i mnogi njegovi unutrašnji kritičari kažu da to dovodi zemlju u opasnost pa preporučuju da Iran umesto toga pristane na kompromis. Ovaj izveštaj je ozbiljno potkopao njegove kritičare i učinio da Ahmadinedžadova politika zvuči pametno. Zbog toga taj izveštaj predstavlja veliki korak unazad u nastojanju da se Iran navede na kompromis.»

Medjutim, drugi analitičari primećuju da je Ahmadinedžad oštro napadao nastojanja predvodjena Sjedinjenim Državama da se obuzda iranski nuklearni program kao jedan od načina da stekne veću podršku u zemlji. Ken Kacman iz Kongresne istraživačke službe kaže da bi bez tog skretanja pažnje iranske javnosti ona sada mogla da se okrene ka neuspehu Ahmadinedžadove administracije na ekonomskom planu. On kaže da će javnost u Iranu sada verovatno da se okrene ka uspešnoj ekonomijii susednih država, poput Dubaija i da će osetiti zavist zbog toga.

«Mislim da iranska javnost oseća da bi, s obzirom na cene nafte od 90 dolara po barelu, svi trebalo da plivaju u novcu. A to nije slučaj. U najboljem slučaju oni idu unazad. Mislim da je to ogroman izvor frustracije za Irance, posebno u gradovima. «

Analitičari navode da bi to moglo izazvati nevolje za Ahmadinedžadov tabor s obzirom da su parlamentarni izbori zakazani za mart, a predsednički za 2009.godinu. 11 decembra , bivši predsednik Mohamed Hatami je, što je retkost, napao ekonomsku politiku predsednika Ahmadinedžada u govoru na teheranskom univerzitetu. Ahmadinežadova vlada je podigla cene subvencioniranog beznina i uvela ograničenja na kupovinu. Krajem godine inflacija je porasla na 19 odsto. Analitičari kažu da bi te ekonomske nevolje mogle da se povećaju, ukoliko Sjedinjene Države budu uspešne u nastojanjima da se pooštre sankcije Iranu, posebno u bankarskom i finansijskom sektoru.

XS
SM
MD
LG