Linkovi

King: Poboljšanje bezbednosne situacije u Iraku problem za Demokrate


Spoljnolitički komentator i voditelj televizijske emisije “Hronika Bele kuće”, Luelin King, osvrnuo se u razgovoru za naš program na neka od ključnih pitanja koja su ovog meseca bila u centru pažnje američke javnosti. Kolega Branko Mikašinović zamolio je gospodina Kinga da prvo prokomentariše slučaj uništavanja traka sa snimcima ispitivanja osumnjičenih terorista.

KING: Afera sa uništavanjem traka od strane Centralne obaveštajne agencije imaće dvojako dejstvo: antiamerički raspoložene zemlje i ljudi sada će imati dodatnu municiju protiv Vašingtona, ukazujući na nekompetentan postupak administracije. S druge strane, taj indicent neće imati značajnijeg uticaja na američku inostranu politiku, jer je za to već prekasno, pošto je predsedniku ostalo još samo godinu dana, a spoljnopolitički stavovi su davno ustanovljeni. Medjutim, ono što je paradoksalno jeste da je administracija bila podvrgnuta oštrim kritikama, mada je sada daleko kooperativnija neko ranije. Poruka ovog incidenta i situacije u Iraku i Iranu je da su svet i svetska politika daleko složeniji i da se treba više angažovati na planu diplomatske aktivnosti.

GLAS AMERIKE: Da li će u svetlu poboljšanja bezbednosne situacije u Iraku, to pitanje biti manje u centru pažnje predsedničke kampanje?

KING: Poboljšanje bezbednosne situacije u Iraku predstavlja problem za demokrate. Demokrate smatraju da im njihova pobeda u Predstavničkom domu i Senatu daje ovlašćenje da insistiraju na povlaćenju američkih snaga iz Iraka. Medjutim, kako je bezbednosna situacija poboljšana, kaže se da je moguće ugledati svetlost na kraju na kraju tunela, da treba ostati duže, itd. Ali, sve to može da se izmeni do predsedničkih izbora u novembru. Kako je došlo do poboljšanja bezbednosne situacije? Ako stavite veći broj policajaca na ulice biće manje kriminala, a to je ono što smo uradili u Iraku. Uputili smo veći broj vojnika, pa su stoga aktivnosti ustanika i terorista smanjene. Ali, šta će se desiti kada se 20.000 američkih vojnika vrati kući. Irački parlament je disfunkcionalan, podela prihoda od nafte je neadekvatna, unutrašnja situacija nestabilna, itd. Ubedjen sam da će Irak ponovo biti u centru pažnje i republikanaca i demokrata daleko pre novembra iduće godine.

GLAS AMERIKE: Šta mislite o načinu na koji je administracija postupila u vezi sa procenom američkih obaveštajnih agencija o nuklearnim aktivnostima Irana?

KING: Reakcija administracije je kontroverzna i zbunjujuća. Predsednik nije pridao veći značaj tim izveštajima, niti je postavljao pitanja. Obaveštajne agencije su znale da će taj izveštaj imati veliki medjunarodni odjek, naravno, negativan, pošto se njime potvrdjuje da je američka politika prema Iranu bila pogrešna. Medjutim, treba imati na umu da bi većina zemalja želela da poseduje nuklearno oružje, pa tu Iran nije izuzetak. Proces ovladavanja proizvodnjom nuklearnog oružja veoma je složen, dug i težak, tako da su Iranci odustali od toga, bar za sada, i to nam rekli, ali im mi nismo verovali. Drugo pitanje koje se postavlja je kompetentnost naših obaveštajnih agencija. Naime, Iran je promenio kurs nuklearnog delovanja 2003. godine, prema izveštaju obaveštajnih agencija, a nama je bilo potrebno četiri godine da ustanovimo da je došlo do tako drastične promene u nuklearnom programu Irana. Dakle, kao rezultat svega toga, niko ne dobija prolaznu ocenu, a administracija ostavlja utisak da nije bila u stanju da predoči ključne informacije Beloj kući i predsedniku.

XS
SM
MD
LG