Linkovi

Kolorado: Da li se isplati izdvajati naftu iz uljanog škriljca?


Nestabilne cene nafte na svetskom tržištu i povećana potražnja za energentima podstiču naftne kompanije da ozbiljnije razmatraju druge izvore nafte. Geolozi kažu da se na mnogim mestima u svetu, kao što je zapadni deo američke države Kolorado, nalaze ogromne naslage vrste kamena zvane uljani škriljac, sa znatnim sadržajem nafte.

Postrojenje kompanije Šel ojl, u Kloradu, možda je nagoveštaj budućnosti američke petroindustrije. Kompanija namerava da počne da eksploatiše kamen zvani uljani škriljac, bogat kerogenom, iz koga može da se dobija nafta. Pokušaji drugih kompanija da pokrenu taj proces napušteni su posle dramatičnog pada cena nafte, u maju 1982. Ali te cene sada premašuju ranije rekorde. Predstavnik Šel ojla, Trejsi Bojd, kaže da je kompanija razvila proces vađenja nafte bez iskopavanja škriljca.

”Zagrevamo škriljac u samom ležištu i organski materijal u njemu, zvani kerogen, pretvaramo u tečni ugljovodonik, pogodan za eksploataciju.“

Radnici u Šelovom postrojenju, u basenu Pienz, podigli su oko jedne naslage uljanog škriljca specijalan zid, u koji upumpavaju amonijak kako bi ga zamrzli. Taj metod odavno se koristi u građevinarstvu za sprečavanje prodiranja vode u rupe za temelje, a Šel je ovde koristi za sprečavanje oticanja nafte u podzemne vode.

U Rudarskoj školi Kolorado, Džeremi Boak, menadžer projekta za Energetski istraživački institut Kolorada, kaže da bi ovaj eksperiment mogao da se isplati, ali da ipak ima još mnogo prepreka.

”Rezerve su ogromne. Ali njihov potencijal je mali jer je proces izdvajanja nafte veoma komplikovan. U suštini, svodi se na kuvanje kamenja koje sadrži naftu.“

Boak kaže da je jedan od najvećih problema ogromna količina struje potrebna za zagrevanje, kao i ugljendioksid koji emituju elektrane. To zabrinjava i ekološke aktiviste, kao što je Eliza Džouns, izvršna direktorka Ekološke koalicije Kolorada, u Denveru.

”Kako da otvorimo novi izvor energije kad on stvara ogromne količine uglendioksida da bi se pomoću struje iz uljanog škriljca vadila nafta?“

Eliza Džouns dodaje da se aktivisti ne odupiru svim projektima, ali da ih zabrinjava brzopleta eksploatacija škriljca, koja bi mogla da zagadi i vazduh i vodu.

”Bušotine rastu kao pečurke širom zapadne padine ove države, tako da bi dodavanje još jednog sloja industrije preko toga bilo previše,“ kaže ona.

Ali Šelov funkcioner Trejsi Bojd kaže da njegova firma nastupa oprezno i da pokušava da eksploatiše uljani škriljac ne narušavajući prirodu. Kompanija kaže da bi do izdvajanja značajnijih količina nafte iz škriljca moglo da prođe i 20 godina. Njihova nastojanja pažljivo će pratiti i investitori i ekoaktivisti.

XS
SM
MD
LG