Linkovi

Gradjani Hrvatske i državljani u dijaspori izlaze na parlamentarne izbore


Gradjani Hrvatske i državljani koji žive u dijaspori sutra izlaze na parlamentarne izbore na kojima će birati poslanike šestog po redu saziva Hrvatskog sabora od sticanja nezavisnosti.

Državna izborna komisija je za ove izbore prihvatila 251 listu kandidata, od kojih je 235 stranačkih i 16 nezavisnih kandidata, 71 predlog kandidata za zastupnike nacionalnih manjina. Na listama je ukupno 3.585 kandidata. Na dan izbora u Hrvatskoj će biti otvoreno 6.707 biračkih mesta, 265 birališta će biti otvoreno u inostranstvu u 53 države u svetu.

Neka od biračkih mesta već su otvorena, poput birališta u BiH i Srbiji, a zbog vremenske razlike prva biračka mesta su otvorena u noći izmedju petka i subote u Australiji i na Novom Zelandu, dok će poslednja biti zatvorena u ponedeljak u gradovima na zapadnoj obali SAD.

Za nadgledanje izbora prijavljena su 34 strana posmatrača od kojih je 22 iz OEBS-a i 12 iz izborne studijske misije američkog udruženja NDI. Od domaćih posmatrača prijavljeno je više od 5.000 iz hrvatskih nevladinih udruženja, 2.945 iz GONG-a (Gradjani organizovano nadgledaju glasanje) i 2.009 iz novoosnovanog udruženja "Elekta". Birači u 12 izbornih jedinica od kojih je 10 u Hrvatskoj, 11. izborna jedinica je ona za dijasporu, a 12. je lista za nacionalne manjine, bira maksimalno 160 poslanika od kojih će njih osam biti iz redova nacionalnih manjina.

Srpska nacionalna manjina kao brojčano najzastupljenija ima pravo na tri poslanika koja se biraju pojedinačnim izborom, što znači da u parlament ulaze poslanici koji osvoje najveći broj glasova birača koji se odluče za 12. izbornu listu, dok na sve ostale manjine otpada po jedno poslaničko mesto zbog čega jedan poslanik neretko zastupa po nekoliko manjina.

Prvi nepotpuni i nezvanični rezultati izbora biće objavljeni u nedelju u 21 sat, odnosno oko dva sata nakon zatvaranja birališta u zemlji i većina njih u inostranstvu. Ali, zbog minimalnih razlika izmedju dve najjače stranke, na koje
ukazuju predizborne ankete, prvi nezvanični rezultati, koji se obično izdvajaju sa manje od 10 odsto obradjenih glasačkih mesta, verovatno neće biti merodavni.

Državna izborna komisija već je ranije objavila da će prvi merodavni, ali i dalje nezvanični rezultati verovatno biti tek oni koji će biti objavljeni nešto iza ponoći, kada će biti obradjeni rezultati glasanja sa oko 50 odsto glasačkih mesta. Prema do sada objavljenim predizbornim anketama, dve najjače političke stranke, trenutno vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na čijem je čelu aktuelni premijer Ivo Sanader, i leva opoziciona stranka Socijaldemokratska partija (SDP), koju vodi Zoran Milanović, izjednačene su i svaka od njih može da računa na oko 30 odsto potencijalnih glasova. Te dve stranke će, prema predvidjanjima političkih analitičara, osvojiti gotovo 85 odsto mesta u novom sazivu parlamenta. Sve ostale stranke daleko su ispod tih brojki, a tek desetak njih ima realne šanse da udje u novi parlament.

Predstavnici Srba u Hrvatskoj o izbornim očekivanjima

Predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, koji kao kandidati 12. manjinske izborne jedinice izlaze na sutrašnje parlamentarne izbore, kao najvažniji cilj postavili su poboljšanje položaja Srba u sledećem četverogodišnjem mandatu.

Bez obzira na to da li dolaze iz jakih, već etabliranih političkih stranaka, ili na izbore izlaze kao kandidati manje poznatih stranaka ili nezavisnih lista, gotovo svi njihovi programi imaju jednu zajedničku crtu - boriti se i ostvariti kvalitetniju integraciju Srba u hrvatskom društvu i rešiti akutne probleme koji muče srpsku zajednicu. Medju poznatijim strankama svoje su kandidate predstavili Samostalna demokratska srpska stranka (SDš), Srpska narodna stranka (SNS) i Partija podunavskih Srba (PPS) i Zajednica Srba u Hrvatskoj (ZSH). Od manje poznatih stranaka na izbore sa svojim listama izlaze i Abeceda demokracije (AD), Hrvatska stranka mladih (HSM) i Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP).

SDš je na svoju listu stavio već proverenu kombinaciju predsednika stranke Vojislava Stanimirovića, potpredsednika Milorada Pupovca i Ratka Gajice, koji iza sebe već imaju jedan saborski mandat, ali i koaliciju sa vladajućim HDZ-om. U predstavljanju svog programa u medijima kandidati SDš-a su najavili da žele veći uticaj u parlamentu, ali i u izvršnoj vlasti, kako bi se poboljšao položaj Srba u Hrvatskoj i ubrzao povratak izbeglica, i time ubrzao izlazak srpske manjine iz svojevrsne socijalne izolacije u kakvoj živi danas.

Lider Partije podunavskih Srba Rade Leskovac, zajedno sa svojim stranačkim kolegama Ljubicom Javorina-šolaja i Vladimirom Kosićem, najavio je da ulaskom u parlament želi da poboljša položaj Srba u Hrvatskoj, koji su, kako je rekao, "jedna od najobespravljenijih i najdiskriminiranijih nacionalnih zajednica u Hrvatskoj". On je rekao kako veruje da je upravo Sabor "pravo mesto gde se mogu predstaviti i rešavati veliki problemi Srba", optužujući pritom dosadašnje poslanike srpske manjine iz redova SDš-a da niti jedno pitanje važno za Srbe u Hrvatskoj nikada nisu stavili na dnevni red parlamentarnih zasedanja.

Prvi na listi SNS-a Dragan Hinić i njegovi kandidati Luka šušak i Dragan Crnković, upozorili su da dosadašnji predstavnici srpske manjine u Saboru nisu ispunili svoja obećanja i da su potrebni novi ljudi koji će promeniti i poboljšati sadašnji status Srba u Hrvatskoj. Hinić, koji smatra da je koalicija vladajućeg HDZ-a kao izrazito desne stranke i SDš-a u dosadašnjem sazivu Sabora bila "van svake pameti", tvrdi da se ključna pitanja, bitna za položaj Srba, od vraćanja stanova i primene zakona o konvalidaciji do zapošljavanja gradjana srpske nacionalnosti, do sada nisu adekvatno rešavala.

Predstavnici Zajednice Srba u Hrvatskoj (ZSH) Svetozar Livada, Veljko Džakula i Branko Lubovac na predstavljanju svog predizbornog programa istakli su da je dosadasnsji koalicijski partner srpskih zastupnika, HDZ, doveo do toga da "nema održivog povratka Srba". Livada je naglasio da se kandiduje na izborima da bi, kako je rekao, "zaustavio kulturu laži" koja je dovela do toga su Srbi u Hrvatskoj u najgorem položaju do sada i praktički izvan zakona.

Prema izbornom zakonu, pripadnici srpske nacionalne manjine u Sabor biraju tri svoja poslanika, i to pojedinačnim izborom, što znači da u parlament ulaze tri kandidata koji osvoje najveći broj glasova svih glasača koji su glasali za listu.

XS
SM
MD
LG