Linkovi

Hend: Svi znaju da nezavisnost Kosova ne može biti proglašena u vakuumu


Za komentar povodom toka pregovora o statusu Kosova posle nedavnih izbora na Kosovu, novinarka Glasa Amerike Jela Defrančeski zamolila je savetnika Helsinške komisije Američkog kongresa Roberta Henda. Prvo pitanje gospodinu Hendu odnosilo se na najavu lidera Demokratske partije Kosova i verovatno budućeg premijera Hašima Tačija, datu neposredno posle izbora, o proglašenju nezavisnosti odmah posle 10. decembra.

HEND: Mislim da svi znaju da nezavisnost ne može da bude proglašena u vakuumu mada se svi zalažu da se neka vrsta rešenja postigne do 10. decembra. Ako to ne bude slučaj, očigledno je da će morati da se učine dodatni napori kako bi se iscrple sve mogućnosti pre nego što se dodje do jednostranog proglašenja nezavisnosti. Dok se ne približimo tom datumu biće teško sagledati kakvo konačno rešenje bi moglo da bude usvojeno. SAD će u tom pogledu blisko saradjivati sa evropskim saveznicima. Mislim da su lideri u Prištini svesni toga. Oni su suočeni sa unutrašnjim pritiskom da krenu dalje, čega medjunarodna zajednica mora da bude svesna, ali mislim da Hašim Tači i drugi znaju da bi mogli da izgube svoju priliku ukoliko povuku pogrešne poteze.

GLAS AMERIKE: Izgleda da se Rusija protivi nezavisnosti Kosova u bilo kom vidu, kao i eventualnoj rezoluciji Ujedinjenih nacija kojom bi bila prihvaćena nezavisnost. Da li smatrate da je to nešto što brine Vašington?

HEND: Da, mislim da to prilično brine ne samo administraciju več i Kongres za koji radim. Postoji mogućnost da zaista dodje do konfrontacije u pogledu budućnosti Kosova. Mislim da bi Rusija zaista mogla da blokira bilo kakvu akciju UN mada bi takav potez bio pogrešan. Ukoliko UN budu sprečene da preduzmu akciju to će u krajnjoj liniji umanjiti autoritet svetske organizacije. Ukoliko do toga dodje, SAD će morati da odluče o daljim koracima u saradnji sa evropskim saveznicima. Status kvo na Kosovu ne može da traje neograničeno i tamošnji narod ima pravo i zaslužuje da zna kakva će mu biti budućnost.

GLAS AMERIKE: Izgleda da su i evropske zemlje podeljene u pogledu budućnosti Kosova. Da li Sjedinjene Države mogu da postignu saglasnost svih članica EU?

HEND: Ne verujem da će biti moguće pridobiti saglasnost svih članica EU. Kao i u ranijim slučajevima na Balkanu, evropske zemlje često nastupaju sa pozicija istorijskog afiniteta prema jednoj ili drugoj strani, ili sa stanovišta svojih unutrašnjih problema ukoliko, na primer, imaju separatističke pokrete na svojoj teritoriji. Jedan od problema je što, kao i prilikom raspada Jugoslavije, Evropa nema usvojene standarde, recimo u okviru OEBSa-a, na osnovu kojih bi mogla da usaglasi konfliktne interese i principe - na primer samoopredeljenje nasuprot očuvanju teritorijalnog integriteta, što dovodi do ad hok reagovanja na nove slučajeve. Medjutim, smatram da je sa 10. decembrom situacija ipak dovoljno ozbiljna i da će se, ako i ne bude postignut potpuni konsenzus, bar solidna većina u EU izjasniti za odredjeno rešenje, verovatno u skladu sa planom Martija Ahtisarija.

GLAS AMERIKE: Šta je sa pozicijom Sjedinjenih Država? Da li bi Vašington mogao da izmeni svoj stav?

HEND: Sve do sada sugeriše da je stav SAD prilično čvrst i da se svodi na podršku Ahtisarijevom planu o nadziranoj nezavisnosti uz niz garancija za pripadnike manjina. Mislim da se taj stav neće izmeniti. Dakle, ne radi se o tome da bismo želeli da Kosovo krene drugačijim pravcem, već kako da dodje do odredjenog cilja. SAD i evropski saveznici su - suočeni sa pretnjom Rusije da će upotrebiti veto u UN, prihvatili plan o dodatnim pregovorima u roku od 120 dana. Mislim da se posle isteka tog roka dalje odlaganje ne može braniti. To ne bi vodilo ničemu i samo bi dovelo do veće nestabilnosti na obe strane. Mislim da SAD to shvataju i da su prilično čvrste u svom stavu o tome kuda Kosovo treba da ide.

XS
SM
MD
LG