Linkovi

LeBor: «Saučesništvo sa zlom» oštra kritika birokratije Ujedinjenih nacija


Iskusan spoljni dopisnik Adam LeBor kaže da Ujedinjene Nacije pridaju veću važnost svojoj neutralnosti i interesima nego misijama u kojima bi trebalo da pruže zaštitu ugroženim nacijama. U najnovijoj knjizi «Saučesništvo sa zlom», LeBor oštro kritikuje birokratiju Ujedinjenih Nacija koju krivi za neuspehe u zaustavljanju masovnih ubistava u Ruandi, Bosni i Darfuru.

Britanski autor i novinar kaže da su Ujedinjene Nacije u naporima da se prikažu kao neutralne, zapostavile princip na kojem se ta međunarodna organizacija zasniva; pružanje zaštite ljudskom rodu. Adam LeBor kaže da su Ujedinjene Nacije imale niz neuspeha u pokušajima zaustavljanja genocida – od bojnih polja Ruande i Srebrenice pre 10 godina do Darfura danas.

«I u Bosni i u Ruandi smo videli istu šemu ponašanja zvaničnika Ujedinjenih Nacija koji su bili opsednuti održavanjem neutralnosti organizacije, što je dovelo do toga da su zapostavili svoju humanitarnu odgovornost.»

Jula 1995. snage bosanskih Srba su u Srebrenici, koja je proglašena bezbednim utočištem od strane Ujedinjenih Nacija, ubili 8 hiljada muslimanskih muškaraca i dečaka. Holandski vojnici zaštitnih snaga Ujedinjenih Nacija (UNPROFOR) nisu pružili otpor napadu Srba.

U knjizi «Suparništvo sa zlom», LeBor zastupa stav da je birokratija Ujedinjenih Nacija dovedena na «apsurdan i bizaran» nivo kako bi se izbegla konfrontacija sa zločincima koji su počinili masovna ubistva u Bosni.

«U jednom slučaju, komandanti snaga Ujedinjenih Nacija koji su bili stacionirani u Sarajevu i Tuzli su odbili zahtev holandskih komandanata na terenu da se započne sa napadima iz vazduha, zbog toga što su nepravilno ispunili obrazac.»

Dva meseca pre masakra u Srebrenici, u maju 1995. vojne snage bosanskih Srba su ponovo bombardovale Sarajevo. U tom periodu NATO je pod komandom Ujedinjenih Nacija, uspostavio bezbednosnu zonu oko glavnog grada Bosne, što je omogućavalo snagama NATOa i Ujedinjenih Nacija da preduzimaju akcije u slučaju napada.

Kada je oficir Ujedinjenih Nacija Rupert Smit zatražio napad iz vazduha, njegov zahtev je bio odbijen od strane najvišeg predstavnika Ujedinjenih Nacija u zemlji, Jasušija Akašija. LaBor je došao do telegrama koji je Akaši poslao sekretaru Ujedinjenih Nacija Kofiju Ananu:

«U telegramu se navodi da je Akaši mišljenja da zahtev treba da bude odbijen zato što bi napad mogao, prema njegovim rečima «da oslabi Miloševića». Akaši je verovao da će Slobodan Milošević biti neophodan kako bi Ujedinjene Nacije postigle mirovni sporazum, premda Akaši nije bio jedini koji je bio tog mišljenja. Problem je u tome što je gospodin Akaši time kreirao politiku Ujedinjenih Nacija, umesto da izvršava svoj zadatak.»

LeBor je izveštavao o ratu u Jugoslaviji za londonske dnevnike Tajms i Independent. On tvrdi da je insistiranje Ujedinjenih Nacija na nepristrasnosti bio uzrok neproduktivnosti koja je hiljade ljudi koštala života.

«Mislim da su odbijajući da naprave jasnu razliku između napadača i žrtve i tretirajući ih kao jednake partnere, Akaši i Ujedinjene Nacije de facto postali saučesnici u tim zločinima.»

LeBor takođe navodi da se nesposobnost Ujedinjenih Nacija da spreči masovna ubijanja nastavlja. On kaže da su 2003. hitni zahtevi zvaničnika Ujedinjenih Nacija, u kojima su detaljno opisani zločini koji su se dešavali u Darfuru, bili ignorisani godinu dana jer su bili politički nepodobni. Međunarodni spasilački komitet izveštavao je tokom protekle 4 godine da je u etničkim borbama u Sudanu poginulo oko 2 miliona ljudi.

LeBor, inače autor 5 političkih knjiga, smatra da Ujedinjene Nacije moraju da se vrate svojim prvobitnim principima i da spreče masovne zločine, a ne da se guše u birokratskim raspravama.

«Ujedinjene Nacije su potpuno promašene i pružaju lažni osećaj sigurnosti. Njihova plava zastava u ovom momentu ne predstavlja ono što su osnivači zamislili.»

U knjizi «Saučesništvo sa zlom», autor piše o mnogim intervjuima koje je imao sa zvaničnicima Ujedinjenih Nacija i međunarodnim diplomatama, među kojima su i Medlin Olbrajt, Ričard Holbruk, Daglas Hurd i Dejvid Oven.

Adam LeBor sada radi kao dopisnik londonskog Tajmsa za centralnu Evropu i piše o temama vezanim za bivšu Jugoslaviju i Haški tribunal. Svoju novu knjigu predstavio je u Vašingtonu, u konzervativnoj Fondaciji Heritedž.

XS
SM
MD
LG