Linkovi

Išinger: Mislim da nije ni u čijem interesu da se stvori dugotrajni spor na Kosovu


Sinoć je u organizaciji Atlantskog saveta Sjedinjenih Država predstavnik Evropske unije u pregovaračkoj trojci Kontakt grupe, nemački diplomata Volfgang Išinger, održao izlaganje pod naslovom “Kosovo: Izazovi i izgledi”. U ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike nakon izlaganja, Išinger je prvo odgovorio na pitanje kolege Branka Mikašinovića o mogućnosti nastavka pregovora Beograda i Prištine i posle 10. ecembra.

Išinger: Pregovori koje vodi “trojka” zvršiće se 10. decembra kada ističe naš mandat. Mi ćemo zatim podneti izveštaj na razmatranje generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Medjutim, šta bi vlade, odnosno dve strane, mogle da učine posle toga nije nešto o čemu bih želeo da nagadjam.

Glas Amerike: Šta mislite o hongkongškom modelu za Kosovo ili, takozvanom predlogu neutralnog statusa, koji ste pomenuli u vašem izlaganju?

Išinger: Kao trojka, moramo da ispitamo sa Srbijom i kosovskim Albancima svaku moguću opciju. Ako bi hongkongški model bio prihvatljiv obema stranama, to bi bilo izvanredno. Medjutim, svi interesantni dosadašnji predlozi su odbačeni ili od obe strane, ili bar od jedne strane, što čini naš posao pregovarača veoma teškim. Što se tiče predloga o neutralnom statusu Kosova, on predstavlja nastojanje da se izmedju Srbije i Kosova, koje je pod administracijom UN, mada ga Srbija smatra delom svoje teritorije, uspostave kooperativna nastojanja, koja sada uopšte ne postoje. Predlog o neutralnom statusu Kosova bi bio ponudjen da bi se uspostavio neki vid bilateralnih odnosa, neki vid saradnje, bez obzira na odluku o budućem statusu Kosova. Smatram da bi za Srbiju, posebno za Srbe na Kosovu, obaveze kosovskih vlasti, u odnosu na Srbiju, u vezi sa statusom Srba u pokrajini, bile od interesa. Mislim da postoje važni interesi obe strane koji bi mogli da budu zadovoljni neutralnošću, mada se, naravno, njime ne rešava spor o samom statusu.

Glas Amerike: Ako kosovski Albanci proglase nezavisnost posle 10. decembra, kakav stav bi o tome zauzele Evropska unija, posebno Nemačka, i Sjedinjene Države?

Išinger: Ja sam pregovarač Evropske unije u trojci i stoga ne mogu da spekulišem šta će se dogoditi ako pregovori ne budu uspešni. Preostalo je još mesec dana i nisam bez nade da ćemo rešiti to pitanje. Smatram da bi bilo u interesu Srbije, Kosova, Evropske unije, kao i Rusije, da se postigne sporazumno rešenje.

Glas Amerike: Kako biste procenili ulogu Rusije u pregovarčkom procesu?

Išinger: Rusija ima svoje interese - istorijske, politčke i ekonomske sa zemljama balkanskog regiona, posebno sa Srbijom. To treba poštovati i mi to poštujemo. Rusija je aktivan učesnik u “trojci”. Pronašli smo svi zajedno adekvatan način da unapredimo pregovarčki proces i nemam razloga da se žalim na Rusiju koja je igrala i igra konstruktivnu ulogu. Medjutim, do sada, nažalost, nismo pokazali dobre rezultate. Mislim da nije ni u čijem interesu da se stvori dugotrajni spor na Kosovu. Odgovornost za to će uglavnom snositi Evropska unija, koja finansira upravu UN i druga nastojanja na Kosovu i uopšte u regionu. Ni visoki ruski funkcioneri sa kojima sam razgovarao ne žele produženi konflikt. Rusija, medjutim, okleva da izvrši bilo kakav pritisak na Srbiju sa kojom ima bliske odnose. Ipak, mislim da ćemo morati da izvršimo pritisak na obe strane, jer bez toga ovo pitanje neće moći da bude rešeno. Kao što znate, mi smo ranije predložili ideju o konfederaciji, što je Srbija odbacila, a ta ideja je ustvari potekla od Rusa. Takodje treba imati na umu da će saradnja Rusije i snažno prisustvo medjunarodnih snaga biti potrebno u svetlu dogadjaja u Republici Srpskoj, u Bosni i Hercegovini. Amerikanci u stvari žele da što pre povuku svoje vojne snage iz regiona i prepuste bezbednosne, političke i evropske aspekte Evropskoj uniji.

XS
SM
MD
LG