Linkovi

Atlanta: Obeležena 25. godišnjica «Karterovog centra»


Mirovni sporazum koji je postignut između Egipta i Izraela i koji je doneo dugotrajni mir među neprijateljskim stranama, obeležio je vladavinu bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera. Ovo iskustvo je podstaklo Kartera da se posveti promovisanju mira u svetu, za šta je 2002. dobio Nobelovu nagradu za mir. U intervjuu za Glas Amerike, bivši predsednik Karter je sa novinarom Kejn Faraboom razgovarao o nevladinoj organizaciji «Karterov centar» i o knjizi u kojoj se govori o uspesima tog centra.

Džimi Karter je napustio Belu Kuću 1981. kada se vratio u svoju državu Džordžiju kao gubitnik koji nije uspeo da osvoji drugi predsednički mandat. Kao i mnogi drugi bivši predsednici, Karter je planirao da se fokusira na predsedničku biblioteku, a sa suprugom Rozalin je došao i na ideju da osnuje mesto po ugledu na kamp Dejvid, na kome bi se rešavali međunarodni sporovi.

«Zamislio sam malu kancelariju u nekoj finoj zgradi u Atlanti,» kaže Karter.

Ta «mala kancelarija» je prerasla u «Karterov centar» koji je po svojim akcijama kao što su promovisanje mira, nadgledanje izbora i borba protiv bolesti, poznat širom sveta.

Predsednik Karter u svojoj 24. knjizi «Nakon Bele kuće», piše o poslednjih 25 godina «Karterovog centra» koji se nalazi u Atlanti, u Džordžiji.

«Mi idemo na mesta na koja niko drugi ne želi da ide, tamo gde vladaju relativno nepoznate bolesti, gde su velike nevolje i gde je neuspeh vrlo verovatan. To nas je do sada odvelo u 71 zemlju,» kaže Karter.

Karter kaže da od kada ne postoje ograničenja koja je imao dok je bio predsednik, ima više mogućnosti da učini nešto korisno za celu planetu.

Svetski lideri poštuju predsednika Kartera najviše zbog njegove iskrenosti i pravednosti; vrlina koje posebno dolaze do izražaja pri nadgledanju izbora. Ali, Karter takođe uživa dobru reputaciju među većom, i za njega važnijom grupom, odnosno siromašnim ljudima širom sveta.

Bivši predsednik sa suprugom često putuje u zabačene krajeve planete gde se bavi obrazovanjem lokalnog stanovništva, kao i sprečavanjem širenja zaraznih bolesti.

«Karterov centar» se, pogotovo u Africi, velikim delom fokusira na prikupljanje lekova protiv bolesti o kojima se u razvijenim zemljama malo zna.

«Otprilike tri četvrtine ukupnog budžeta odlazi na lečenje bolesti koje su nepoznate u bogatim zemljama. Zapravo, Svetska zdravstvena organizacija je većinu bolesti kojima se bavimo, proglasila za zapostavljene bolesti,» objašnjava Džimi Karter.

Neke od njih su trahoma - bolest oka, rečno slepilo i drakunkulijaza koja, kako tvrdi Svetska zdravstvena organizacija, može biti potpuno iskorenjena u roku od 2 godine. To bi bilo drugi put u istoriji čovečanstva da je neka bolest potpuno zbrisana sa lica planete.

«To bi predstavljalo dokaz da bolest može zauvek biti iskorenjena, stoga to za nas predstavlja veliki izazov,» zaključuje 83-o godišnji Karter.

Karter je još uvek odličnog zdravlja i koji svojim mnogobrojnim putovanjima pokazuje da nema nameru da počne da vodi mirniji život. Iako je svetski priznat za svoj rad, bivši predsednik Karter pripisuje taj uspeh dobrovoljcima i medicinskom osoblju «Karterovog centra», kojih ima na desetine hiljada i koji rade u najsiromašnijim i najzabačenijim delovima Afričkog kontinenta.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG