Linkovi

Bolton: Nadam se da SAD neće priznati jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova


Neposredno pred objavljivanje knjige bivšeg američkog ambasadora u UN, Džona Boltona, pod nazivom ”Predaja nije opcija - braneći Ameriku u Ujedinjenim Nacijama i inostranstvu”, kolega Branko Mikašinović razgovarao je sa Boltonom o njegovom iskustvu u UN, Stejt departmentu, odnosima SAD i Srbije i pitanju budućeg statusa Kosova.

BOLTON: Želeo sam da napišem knjigu o spoljnoj politici administracije predsednika Buša, odnosno šta smo dobro, a šta loše učinili, posebno u donošenju odluka u kojima sam i ja učestvovao, i kako se u stvari formuliše politika u Stejt departmantu i u Ujedinjenim nacijama. Navodim, recimo, izjavu jednog dugogodišnjeg službenika Stejt departmenta koji mi je jednom prilikom rekao da bi, kada bi znali kako mi formulišemo inostranu politiku, Amerikanci bili veoma nezadovoljni. Želeo sam da na to ukažem da bi ljudi stekli bolje razumevanje tog procesa. Nadam se da sam u tome uspeo.

GLAS AMERIKE: Da li u politici SAD postoji poricanje realnosti u vezi sa ekstremnim Islamom?

BOLTON: Istorijski je vrlo teško identifikovati novu opasnost, kao što je svojevremeno bila opasnost od nacizma u Evropi, a uzelo nam je i dugo vremena da uočimo medjunarodnu opasnost od komunizma. Nisam siguran da će radikalni Islam dostići taj nivo opasnosti, ali je ona stvarna, u što smo se uverili prilikom terorističkih napada na SAD 2001. godine, napada u Madridu i Londonu, zatim u Aziji i Indoneziji, Iraku, Libanu i na okupiranim palestinskim teritorijama. Moramo da više uvažavamo tu opasnost i ne bi trebalo da preduzimamo korake koji bi tu opasnost povećali, posebno ne u Evropi.

GLAS AMERIKE: Nedavno je u “Vašington Postu” objavljen članak o Vašem ponekad oštrom neslaganju sa Stejt departmentom o nekim spornim medjunarodnim pitanjima. Da li je bilo takvih neslaganja i o Kosovu?

BOLTON: Mislim da Stejt department vodi antisrpsku politiku već više od 15 godina. Kada se Jugoslavija raspadala i Milošević vodio svoju politiku, postojala je logika u našem protivljenju takvoj politici. Nažalost, takva pristrasna politika je nastavljana, mada za nju više nema logičnog objašnjenja. Dok Srbija nastoji da oformi efikasnu i funkcionalnu demokratiju u pogledu ljudskih prava i drugih pitanja, antisrpska politika se nastavlja, posebno u pogledu Kosova gde bi odluka o nezavisnosti te pokrajine mogla da podstakne i druge zabrinutosti, kao što su uticaj takve odluke na demokratiju u razvoju u Srbiji i mogućnost da Savet bezbednosti prevazidje svoja ovlašćenja na način koji bi bio veoma zlosrećan. To je jedan od mnogih primera ponašanja Stejt departmenta, što je problem koji će sledeći američki predsednik morati da reši.

GLAS AMERIKE: Koji je, po vašem mišljenju, najvažniji razlog američke podrške nezavisnosti Kosova?

BOLTON: To je stav koji je nasledjen iz 1990-tih godina, odnosno politike prethodne administracije, kada su delovi bivše Jugoslvije iz legitminih i istorijskih razloga želeli nezavisnost i vlastiti put u demokratiju. Taj trend je nastavljen, tako da sada imate sve manje i manje entitete koji traže nezavisnost, a takva politika je suprotna demokratiji. Mislim da se to sada daleko više uočava u Evropi, nego ovde u SAD.

GLAS AMERIKE: Ako SAD priznaju jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, kako bi se to odrazilo na odnose Vašingtona sa Rusijom, nekim zemljama Evropske unije i, uopšte, na medjunarodno-pravnom planu?

BOLTON: Nadam se da SAD neće priznati jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, mada izgleda da se stvari kreću u tom pravcu i bojim se da bi to moglo da pričini više štete nego koristi na Balkanu. Takva odluka, koja bi bila doneta pod pretnjom nasilja, predstavaljala bi način da se nagradi loše ponašanje. Pitanje Kosova bi dve strane trebalo da reše za pregovaračkim stolom. Svhatam da postoje snažni stavovi prema tom pitanju na obe strane - albanskoj i srpskoj. To jesu i biće teški pregovori da bi se postiglo rešenje koje bi zadovoljilo obe strane, ali je to daleko bolje nego nametati rešenje jednoj ili drugoj strani, zasnovano na pogrešnom shvatanju situacije.

GLAS AMERIKE: Šta bi Beograd mogao da učini da bi uticao na stav Vašingtona u pogledu Kosova?

BOLTON: Nisam siguran šta bi se u ovom momentu moglo učiniti u svetlu javnih američkih saopštenja. Za Beograd bi bilo najbolje da se njegova diplomatija koncentriše na Evropu gde postoji daleko veće razumevanje za probleme koji bi bili stvoreni na Balkanu jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova. Mi smo od raspada Jugoslavije pokušavali da obezbedimo stabilnost na Balkanu, ali nismo potpuno uspeli i ima dosta nerešenih pitanja. Ipak, čini mi se, da je poslednja stvar koju bi trebalo da učinimo - da posejemo seme budućih konflikata popuštajući pod pritiskom jedne ili druge strane.

XS
SM
MD
LG