Linkovi

Majer: Sve više postaje jasno da ne postoji zajednički stav Vašingtona i Brisela


Kolega Branko Mikašinović zamolio je profesora na vašingtonskom Nacionalnom univerzitetu za odbranu i stručnjaka za Balkan, Stivena Majera, da prokomentariše značaj razlika u stavovima Sjedinjenih Država, Evropske unije i Rusije prema budućem statusu Kosova.

Majer: Sve više postaje jasno da ne postoji zajednički stav Vašingtona i Brisela, već da se razvijaju dva gledišta, jedno američko, a drugo Evropsko, s tim što i u samoj unii postoje razlike u stavovima o budućem statusu Kosova. Interesantno je da se sada razmatra niz opcija i predloga, a dok je Ahtisarijev plan bio u fokusu, Zapad je bio relativno jedinstven i usredsredjen na taj plan. U pogledu Rusije, kosovsko pitanje je postalo ključni kamen spoticanja, dok ona zauzima sve otresitiji i kategoričniji stav o statusu Kosova. To ne bi bio slučaj pre samo četiri do pet godina i govori o političkom i ekonomskom usponu Rusije. Što se tiče Srbije, smatram da je novi i tvrdji stav Beograda, koji je izneo premijer Koštunica, pravi kurs akcije za Srbiju. Srbija doživljava Kosovo kao deo svoje istorijske prošlosti i baštine i stoga nastoji da brani svoje interese i teritoriju svim raspoloživim sredstvima. Drugim rečima, ako Srbija ne ustane u odbranu svojih interesa, niko drugi neće.

Glas Amerike: Da li se povećala razlika u gledištima Evropske unije i SAD o kosovskom pitanju i kuda to vodi?

Majer: SAD su, manje više, obavezne da kažu da podržavaju nezavisnost Kosova, pošto je to bila dugogodišnja američka politika, od koje se sada ne može lako odstupiti. Mislim da bi Bušova adminstracija radije želela da se postepeno povuče u pogledu kosovskog problema. Taj trend se ogleda i u činjenici da je Vašington već delimično marginalizovan, sudeći po tome da se umesto isključivo nezavisnosti sada razmatraju i druge opcije. Dok se pregovori nastavljaju istovremeno se iznose mišljenja da se ne treba kretati suviše brzo ka nezavisnosti i da treba razmotriti posledice takvog akta, odnosno pitanje izbeglica, moguće nasilje, siromaštvo itd. U Evropskoj uniji takodje imate podeljena mišljenja - Nemačka se, na primer, zalaže za nezavisnost, dok se susedne zemlje Srbije, pa i dalje - Španija, Grčka, Češka, zalažu za nastavak pregovora. Udaljenije zemlje, kao što su Rusija, Kina i Indija ne žele nezavisnost, i boje se presedana koje bi to uspostavilo za njihove regione. To znači da Srbija sada ima bolju priliku da se založi za svoj stav nego ranije.

Glas Amerike: Pregovarački proces bi trebalo da se završi do 10-tog decembra. Šta očekujete posle toga?

Majer: Ako posle 10. decembra Vašington saopšti da priznaje nezavisnost Kosova, to stvara nove probleme, ali to automatski ne znači da su pregovori završeni. Većina evropskih zemalja neće prihvatiti da je pregovorima došao kraj. Nadam se da će SAD saopštiti da i dalje podržavaju nezavisnost Kosova, ali da ne podržavaju jednostrano proglašenje nezavisnosti i da će se pregovori nastaviti, uz snažnije angažovanje EU, što bi bio elegantan i diplomatski način da SAD smanje svoju ulogu. Dakle, ako posle 10-tog decembra ne bude postignut sporazum, proces će se, bez obzira na sve, nastaviti uz razmatranje drugih opcija. EU počinje da uočava da nema magičnog datuma ili formule i to je stvarno pravi i razuman pristup.

XS
SM
MD
LG