Linkovi

King: Spor oko Kosova bi mogao da vodi zahlađenju odnosa Rusije i zapada


Kakav je stav Vašingtona prema mogućnosti da eventualna nezavisnost Kosova podstakne nove teritorijalne aspiracije i podele u Evropi, kao i nezadovoljstvo Rusije i Srbije bilo je prvo pitanje koje je kolega Branko Mikašinović postavio komentatoru i voditleju televizijske emisije ”Hronika Bele kuće”, Luelinu Kingu.

King: Pre svega, Kosovo nije tema koja svakodnevno zaokuplja pažnju Vašinigtona. Za većinu Amerikanca to je udaljeno pitanje od malog značaja, ali je, paradoksalno, za američke političke krugove to veliki izazov, kao i za EU. SAD su donele pojednostavljenu i u ranoj fazi važnu odluku da ako Albanci, kao većina na Kosovu, žele nezavisnost, u svetlu konflikata 90-tih godina, treba da je i imaju, jer je to, konačno, u duhu demokratije. Medjutim, danas je kosovsko pitanje poprimilo sasvim drugačije dimenzije i traži nove odgovore - da li se svaka i najmanja etnička zajednica, ako to zaželi, može da otcepi, a da se ne govori o većim etničkim zajednicama u Belgiji, Španiji, Kanadi, i drugde. Opasnost od takvog secesionizma mogla bi da se odrazi i naizgled stabilne zemlje, kao što je Velika Britanija. Ako Priština može da bude nezavisna, zašto onda ne bi mogla i Škotska. Dakle, suočeni smo sa izazovnim medjunarodno-pravnim pitanjem: da li podržati veće, stabilne i prosperitetne zemlje ili dozvoliti otcepljenje manjih entiteta, ekonomski i na druge načine neodrživih.

Glas Amerike: U kom pravcu se kreću Rusija i američko-ruski odnosi, posebno u pogledu Kosova?

King: Rusija je veliki problem. To nije neka zemlja sa velikim demokratskim tekovinama i problem koji ona predstavlja je dvostruk: Evropa zavisi od Rusije, njenog energetskog sektora, a ima na umu i njenu vojnu moć. Pitanje Kosova je, izgleda, presudan momenat koji bi mogao da posluži Rusiji, ako se njeni stavovi potpuno ignorišu, da zahladni svoje odnose ne samo sa Evropom, već i sa SAD. A zahladjenje odnosa bi neminovno dovelo do trke u naoružanju i borbe za što veći medjunarodni uticaj, što bi izazvalo dalju nestabilnost. Drugo, nepopustljivost i nespremnost Zapada da shvati rusku poziciju o Kosovu i drugim spoljnopolitičkim pitanjima mogla bi da približi Rusiju Iranu i zemljama Bliskog istoka.

Glas Amerike: Ako srpska i albanska strana ne postignu sporazumo rešenje do 10-og decembra, šta očekujete?

King: Ishod pregovora će u velikoj meri zavisiti od Evropske unije. Ako Brisel zauzme čvrst stav prema Vašingtonu u pogledu svog vidjenja budućeg statusa Kosova i objasni posledice, recimo prevremenog i jednostranog proglašenja i priznanja nezavisnosti Kosova, svi, pa i pregovaračke strane će se daleko akitivnije angažovati na iznalaženju rešenja. Mnogi nedavni problemi na Balkanu su, u to sam ubedjen, povezani sa ”prevremenošću”, odnosno ishitrenošću priznanja, recimo, nezavisnosti nekih republika bivše Jugoslavije. Ono što je problematično u svemu tome je da Amerikanci rešavaju tudje probleme na osnovu svojih vrednosti i iskustva: oni jednostavno ne mogu da shvate zašto ljudi raznih etničkih i verskih pripadnosti ne mogu da žive zajedno, kao što je to slučaj u Americi. U svakom slučaju, najvažnije je da se izbegnu novi sukobi na Kosovu, da se strpljivo i stručno razmotre razne opcije, uključujući i podelu pokrajine.

XS
SM
MD
LG