Linkovi

Tužioci Haškog tribunala zatražili doživotnu za Dragomira Miloševića


Tužioci Haškog tribunala zatražili su od sudskog veća da penzionisanog generala Vojske Republike Srpske Dragomira Miloševića osudi na doživotni zatvor zbog zločina nad civilima u Sarajevu 1994-95 godine.

U završnoj reči, tužilac Stefan Vespi tvrdio je da je tokom sudjenja dokazano da je general Milošević kriv za sistematsku kampanju snajperskih i artiljerijskih napada na civilno stanovništvo Sarajeva, uključujući i drugi atak na pijacu Markale, sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS oko grada, izmedju avgusta 1994. i aprila 1995. godine.

Tadašnji komandant SRK VRS u četiri tačke je optužen za zločine protiv čovečnosti - ubistva i nečovečna dela, a u tri tacke za kršenja zakona i običaja ratovanja - protivpravno terorisanje civila i napade na civile.

Tužilac je rekao da je dokazima potvrdjeno da je stanovništvo Sarajeva - ne samo u periodu navedenom u optužnici, već tokom 44 meseca od 1992. bilo na meti neprekidnih i namernih napada sa položaja SRK za koje nije bilo vojne potrebe. Tu kampanju započeo je kao komandant SRK general Stanislav Galić, koga je Tribunal već pravosnažno osudio na doživotni zatvor, podsetio je Vespi, a u leto 1994. nastavio ju je general Milošević. "Bilo je to bezumno kažnjavanje stanovnika Sarajeva za nešto što se dogadjalo u drugim krajevima BiH", kazao je tužilac.

Zastupnici optužbe tvrdili su da su van svake sumnje dokazali i odgovornost generala Miloševića za masakr civila na pijaci Markale, 28. avgusta 1995. Naučno verifikovani dokazi izvedeni tokom sudjenja pokazali su, prema tužiocima, da je minobacačka granata koja je tog dana ubila više od 40 civila, a ranila oko 70 gradjana, bila ispaljena sa položaja VRS na planini Trebević. Argument odbrane da je general Milošević toga dana bio na lečenju u Beogradu i da je komandu prepustio svom zameniku, po optužbi, ne oslobadja ga odgovornosti, budući da je o dogadjaju bio obavešten kad se vratio, a ništa nije preduzeo da počinioce pronadje i kazni.

Tužioci su tvrdili da je u vreme Miloševića kao zapovednika SRK situacija za civile u gradu postala gora nego kada je komandant Korpusa bio general Galić. Kao jedan od dokaza za to, optužba je citirala naredbu Miloševića da se na grad ispaljuju "modifikovane avio-bombe", veoma neprecizne i sa velikom razornom moći.

Tužilac Vespi je odbacio i tvrdnju Miloševićeve odbrane da su vlasti u Sarajevu namerno smeštale vojne ciljeve u civilna područja kako bi optužile VRS za napade na civile, predočavajući iskaze svedoka da su ataci na civile bili najžešći kada vojnih dejstava nije ni bilo, kao i da su komande Armije BiH u gradu ostale netaknute. Po Vespijevim rečima, general Milošević bio je dužan da naredi obustavljanje napada uvek kada je znao da bi civili u gradu mogli biti ugroženi, a on to nije učinio.

"Sarajevsko-romanijski korpus nije snajperisao i granatirao vojsku...Naprotiv, sistematski i namerno je napadao područja u kojima su bili civili", rekao je tužilac Vespi, uz opasku da su, u tom smislu, akcije ABiH "nisu relevante" i da nisu mogle biti opravdanje da se puca na civile.

Prema optužbi, moć generala Miloševića da kontroliše snajperske napade na civile potvrdjena je i time što su oni gotovo prestali pošto je u leto 1994. on potpisao takozvani antisnajperski sporazum sa predstavnicima ABiH. Odbrana generala Miloševića završnu reč će izložiti u sredu.

General Milošević predao se Tribunalu 3. decembra 2004. U prvom pojavljivanju pred sudijom, četiri dana kasnije, izjavio je da nije kriv za zločine za koje je optužen. Sudjenje generalu Miloševiću počelo je 11. januara ove godine, a tužioci su izvodjenje dokaza završili u maju.

XS
SM
MD
LG