Linkovi

Nemačka: Stručnjaci razmatraju mogućnost konfederacije Srbije i Kosova


Stvaranje konfederacije Srbije i Kosova jedan je od mogućih scenarija daljeg razvoja na Kosovu razmotrenih u dokumentu koji su kao predlog za diskusiju načinili stručnjaci za Balkan Nemačkog instituta za međunarodnu politiku i bezbednost (SWP) u Berlinu.

U ovom dokumentu se navode tri scenarija koja bi mogla da nastupe posle 10. decembra i okončanja rada takozvane "trojke" za Kosovo pod čijim okriljem se sada vode pregovori o budućem statusu pokrajine pod protektoratom Ujedinjenih nacija.

Berlinski institut SWP je vodeća institucija ove vrste u Nemačkoj koja savetuje nemačku vladu i parlament. Kao "zeleni scenario" navodi se mnogućnost da "trojka" predloži stvaranje "unije nezavisnih država Srbije i Kosova" pri čemu bi Kosovo smelo da proglasi nezavisnost pod uslovom da istovremeno pristupi navedenoj uniji. "Pretpostavka, odnosno uslov za to je primena Ahtisarijevog plana, posebno delovi koji se odnose na decentralizaciju i obezbeđivanje manjinskih prava za srpsku manjinu i na očuvanje pravoslavnog kulturnog nasleđa. U ovom slučaju bi međunarodna zajednica, koju bi zastupali Evropska unija, SAD i Rusija, preuzela garanciju za ostvarivanje i kontrolu ovog plana i aktivirala se na odgovarajući način", navodi se u dokumentu nemačkog instituta.

Ova zamisao podrazumeva da obe države zadrže samostalnost, kao i da bi imale posebne valute, različite poreske i carinske sisteme, zasebne male vojske uz postojanje Koordinacionog saveta za saradnju u slučaju odbrambene opasnosti. Različiti zakonski i upravni mehanizmi bi ostali, ali bi tokom priprema za ulazak u EU postajali sve harmoničniji. Spoljna granica bi ostala, svaki deo konfereracije bi nadgledao svoj deo granice, dok unutrašnje granice niti ograničenja slobode kretanja građana ne bi bilo. Pored toga, kako se navodi u predlogu za raspravu, Srbija i Kosovo bi imali zasebna ministarstva inostranih poslova i mogućnost da zajednički ili odvojeno budu zastupljene u međunarodnim organizacijama. "Time bi Beograd mogao da sačuva obraz. Biračima bi mogao da se ponudi argument da je došlo samo do kvalitativne promene odnosa Srbije i Kosova koja je pak dovela do pozitivne obnove srpskih planova da uđe u EU", ukazuje se u dokumentu.

Dodaje se da bi i "Priština ostvarila svoj cilj - faktičku i u najvećoj meri i međunarodopravnu nezavisnost i pri tome, ostvarivanjem Ahtisarijevog plana, obezbedila podršku EU za prelazno vreme tokom priprema za približavanje EU". U ovom scenariju predviđeno je i da EU tokom francuskog predsedništva u drugoj polovini 2008. usvoji dodatne mere kojima bi bio ubrzan proces pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU. Tu se misli pre svega na povećanje sredstava IPA-(novog finansijskog instrumenta za podršku zemljama koje žele da uđu u EU umesto dosadašnjih programa PHARE, CARDS i ISPA), otvaranje tržišta rada u zemljama EU za ljude sa zapadnog Balkana, ukidanje vizne obaveze i određivanje 2014. godine kao mogućeg datuma za ulazak zemalja zapadnog Balkana u EU. Nemački stručnjaci su u tek objavljenom dokumentu obrazložili i beskonfliktan "beli" scenario koji polazi od pretpostavke da će se Srbija i Rusija posle kraće pauze složiti sa nezavisnošsću koju jednostrano posle 10. decembra proglasi Kosovo, te da će nova država delovati (barem u prvo vreme) kao faktor stabilnosti u regionu.

Drugi, "crni" scenario predviđa takođe proglašenje nezavisnosti Kosova uz američku podršku, ali i povlačenje UNMIK-a i ostanak severa Kosova srpskoj državi. U ovom konfliktnom scenariju navodi se mogućnost da radikali u Srbiji dođu na vlast, kao i mogućnost razdora unutar EU. Verovatna bi bila i destabilizacija na Zapadnom Balkanu čije zemlje bi u nedoumici čekale "putokaz" iz Brisela i strahovale od priznanja Kosova i pogoršavanja odnosa sa Srbijom.

XS
SM
MD
LG