Linkovi

Readmisija iz Nemačke posle potpisivanja sporazuma EU - Srbija


U Nemačkoj se trenutno, kako nam je saopštila predstavnica Saveznog ureda za migraciju i izbeglice iz Nirnberga, nalazi 8.283 osobe iz Srbije koje su obavezne da napuste zemlju jer imaju samo status tolerisanog lica, zatim 30.549 takvih ljudi iz Srbije i Crne gore i 252 iz Crne Gore. Do ovakve „podele“ je došlo u statistici, jer se ona još do avgusta 2006 vodila zajedeno za nekadašnju Srbiju i Crnu Goru, a od tada posebno za te dve nekadašnje jugoslovenske republike.

U organizaciji Pro Asyl u nam naveli još i da oko 8.000 ljudi iz Srbije, osnosno po staroj statistici oko 12.000 gradjana Srbije i Crne Gore, u Nemačkoj boravi bez ikakve dozvole boravka ili čak i bez ličnih dokumenata.

Evropska unija je ove sedmice u Briselu sa Srbijom potpisala sporazum o viznim olakšicama i readmisiji. Drugi deo ovog dokumenta znači da se Beograd prihvata obaveze da u zemlju nazad primi kako gradjane trećih zemalja koji su na područje EU bez odgovarajućih dokumenta ušli iz Srbije, tako i svoje gradjane koji više nemaju pravnu osnovu za boravak u zemljama EU. Ispunjenje zahteva iz dela sporazuma o readmisiji smatra se bitnim uslovom za kasnije ukidanje viza gradjanima Srbije za zemlje EU.

Statistika o strukturi ljudi koji treba da budu vraćeni iz Nemačke u Srbiju se ne vodi. Relativno pouzdani pokazatelji su podaci o ljudima iz Srbije koji su u Nemačkoj zatražili politički azil. Njih je prošle godine bilo 3.282, a prema podacima Saveznog ureda za migraciju i izbeglice, medju njima je 37 odsto Albanaca i 43 odsto Roma, dok je Srba oko 2,5 odsto.

Iz Nemačke je 2006. proterano 1.884 gradjana Srbije (i Crne Gore). U trenutku kada su Beograd i Berlin 2002. potpisali sporazum o readmisiji, u Nemačkoj je bilo preko 50.000 ljudi iz SCG bez osnova za dalji boravak. Ipak, masovnih proterivanja od kojih ovi ljudi strahuju i koje humanitarne organizacije oštro kritikuju, uglavnom nije bilo. To sprečavaju proceduralno-pravni razlozi, ali i činjenica da vlasti mnogim osobama kojima preti proterivanje ne mogu da udju u trag.

U 13 slučajeva su vlasti Srbije i Crne Gore prošle godine odbile da prime proterane iz Nemačke, ali se u raspoloživim statistikama ne navodi kakvi su razlozi za to. U takvim slučajevima vlasti obično sumnjaju da su povratnici, često bez ikakvih ili bez odgovarajućih dokumenata, i stvarno državljani zemlje u koju se vraćaju, u ovom slučaju Srbije.

XS
SM
MD
LG