Linkovi

Hilari Klinton rešena da postane prva žena predsednik u istoriji SAD


Hilari Klinton - bivša prva dama i senatorka iz države Njujork koja služi svoj drugi mandat - sada je rešena da osvoji i Belu Kuću.

“U trci sam da bih pobedila,” pručuje ona.

U toku dva predsednička mandata svog supruga Bila Klintona, Hilari je bila aktivna prva dama. Leri Sabato, koji vodi Centar za političke studije Univerziteta Virdžinije, smatra da joj to ide u prilog.

“Praktično - ona je tada bila kopredsednik, što je svima poznato. Ona se u tom smislu kandiduje za Belu Kuću po treći put. Na neki način, ona je kandidat stranačke strukture – establišmenta Demokratske stranke i frakcije Klintonovih u okviru stranke, zbog čega je očigledni favorit.”

Uprkos tom statusu, neki, a medju njima i demokrate, dovode u pitanje njene šanse da pobedi na opštim izborima čak i ako osvoji nominaciju stranke. Tradicija pokazuje da senatori retko ulaze u Belu Kuću, a Hilari Klinton prati i imidž osobe koja izaziva polarizaciju. Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da su negativna mišljenja o njoj vrlo snažna, a ona proističu velikim delom iz godina koje je provela u Beloj Kući. Ona je tada bila na čelu specijalnog tima čiji zadatak je bio da predloži plan o reformi sistema zdravstvene zaštite. Medjutim, njen plan nije dobio podršku Kongresa, uz kritike da je bio isuviše komplikovan i birokratski. Hilari Klinton je takodje bila kritikovana i zbog uloge u kontroverzi oko transakcije sa zemljištem na lokaciji “Vajtvoter”. Kasnije je došao skandal zbog predsednikove ljubavne veze sa pripravnicom Monikom Luinski, ali i simpatije prema Hilari zato što je u toj aferi ostala uz svog muža. Sve te kontroverze bi mogle da utiču na njenu kampanju za Belu Kuću, kaže analitičar Leri Sabato.

“Mnogi ljudi ne žele da se prisete ili da ponovo prolaze kroz skandale, kao što ne žele ni nove skandale.”

Medjutim, godine koje je Hilari Klinton provela u Beloj Kući, u velikom su kontrastu sa njenim godinama u Senatu, koje je obeležilo postojano glasanje sa pozicija političkog centra. Sa druge strane, njen glas za odobrenje vojne intervencije u Iraku razgnevio je liberalnu bazu Demokratske stranke. Hilari Klinton, medjutim, ističe da preuzima odgovornost za svoju odluku

“Preuzela sam odgovornost za tu odluku. Na žalost stvari se u životu ne mogu preokrenuti. Želela bih je to moguće,” poručila je ona.

Politički eksperti kažu da bi iskustvo koje je Hilari Klinton stekla u senatskom odboru za oružane snage, kao i njena spremnost za dvostranački pristup pitanjima nacionalne bezbednosti, mogli da pomognu njenoj kandidaturi. Oni smatraju da Hilari Klinton vodi sofisticiranu kampanju pošto pokušava ne samo da osvoji nominaciju Demokratske stranke, apelujući na njenu liberalnu bazu, već da istovremeno unapred odbije potencijalne napade republikanaca, vodeći računa da ne skrene suviše ulevo. Primer takve strategije bio je njen nastup na nedavnoj debati u Čikagu.

“Želim da pobede demokrate, želim ujedinjenu demokratsku stranku koja će se suprotstaviti republikancima. Ja se već 15 godina suprotstavljam desničarskoj mašineriji i iz te borbe sam izašla jača. Dakle, ako želite pobednika koji zna kako da se bori protiv desničara – ja sam vaš kandidat,” poručila je Hilari Klinton.

To je bio izraz samopouzdanja bivše prve dame, sada senatorke, koja želi da bude prva žena koja će u Belu kuću ući i kao predsednik.

XS
SM
MD
LG