Linkovi

Klimatske promene i liberalizacija trgovine na vrhu dnevnog reda APEK-a


Klimatske promene i liberalizacija trgovine biće, kako se očekuje, na vrhu dnevnog reda samita Azijsko-pacifičkog ekonomskog foruma koji se sodržava u Sidneju. Takodje će se razgovarati o regionalnoj bezbednosti. Medjutim, gotovo je sigurno će izmedju 21 članice APEK-a biti i neslaganja oko više pitanja.

Australijski premijer Džon Hauard, predsedavajući godišnjeg samita Azijsko-pacifičkog ekonomskog foruma u Sidneju, postavio je klimatske promene kao prvu tačku dnevnog reda. Hauard je izrazio nadu da će samit APEK-a 8. i 9. septembra, biti iskorišćen za stvaranje novog pristupa za borbu protiv globalnog zagrevanja, onog kojim će biti izbegnuto postavljanje obaveznih ciljeva protiv zagadjenja. Australija i Sjedinjene Države su jedine dve razvijene zemlje koje su odbile da primene protokol iz Kjota. Više od 160 zemalja koje su ratifikovale taj ugovor složilo se da pokuša da smanji emisije ugljen-dioksida i pet drugih gasova koji takodje doprinose globalnom zagrevanju. Samo od 36 razvijenih zemalja zahtevalo se da smanje emisije tih gasova. Zemlje u razvoju, uključujući velike ekonomije, poput Kine, Indije i Brazila, nisu imale tu obavezu. Vašington i Kanbera tvrdili su da obavezujuće mere samo za razvijene zemlje nisu pravedne i da bi mogle da im nanesu ekonomsku štetu. Emi Hafidz, direktor za Jugoistočnu Aziju medjunarodne ekološke organizacije Grinpis, kaže da predlog premijera Hauarda neće odvesti daleko u rešavanju problema.

«To je prilično ironično. Oni kažu da su svesni klimatskih promena, ali mislim da obe zemlje – Australija i Sjedinjene Države – i dalje neće da priznaju svoje greške, neće da ratifikuju protokol iz Kjota. Zapravo, Australija i Sjedinjene Države imaju plan za sopstvenu inicijativu za smanjenje emisije ugljen-dioksida. To su dvostruki standardi. One žele da o tome razgovaraju, ali ne žele same da preduzmu bilo šta. Mislim da je to neprihvatljivo,» kaže Hafidz.

Džon Mekej, direktor australijskog APEK studijskog centra na univerzitetu Monaš u Melburnu, kaže da će još jedna važna tema na vrhu agende biti prekinuti razgovori u Dohi, pod pokroviteljstvom Svetske trgovinske organizacije.

«Mislim da će biti dosta interesa da se razmotre načini na koji APEK može da pokrene te pregovore. Na članice APEK-a otpada više od 50 odsto svetske trgovine što znači da su one prilično velika grupa za pritisak i mislim da će biti velikog interesovanja za pitanja Svetske trgovinske organizacije».

Razgovori u Dohi namenjeni su ukidanju trgovinskih barijera kako bi se zemljama u razvoju pomoglo da napreduju zahvaljujući rastućoj globalnoj trgovini. Medjutim, razgovori su prekinuti zbog neslaganja oko ukidanje barijera za poljoprivredu, industrijske proizvode i uslužne delatnosti. Mekej kaže da će članice APEK-a takodje biti fokusirane na regionalne ekonomske integracije, a očekuje se da će na ovom samitu početi da se priprema teren za veliku trans-pacifičku zonu slobodne trgovine.

Jao Šunli iz kineskog centra za ekonomska istraživanja u Pekingu kaže da će nedavni potresi na svetskim finansijskim tržištima takodje biti predmet razgovora lidera APEK-a.

«Postoji zabrinutost zbog toga, posebno u azijsko-pacifičkom regionu – u Kini, zemljama ASEAN-a i Japanu. Te zemlje izvoze svoje proizvode na američko tržište i ako u Americi dodje do finansijske krize sigurno je da će Azija takodje biti pogodjena.»

Samit APEK-a počinje u nedelju, uz sastanak visokih zvaničnika iz zemalja članica. Tokom samita biće održani i sastanci medjunarodnih poslovnih lidera i ministara ekonomije. Zatim će 8. i 9. septembra lideri zemalja članica održati svoj samit. Kao dodatak, australijski premijer Hauard biće domaćin predsedniku Bušu i japanskom premijeru Šinzu Abeu na trojnom samitu na kojem će se razgovarati o regionalnoj bezbednosti.

XS
SM
MD
LG