Linkovi

Republikanci iz Vajominga i demokrate sa Floride žele stranačke izbore u januaru


Američke savezne države se medjusobno takmiče da što ranije održe primarne predsedničke izbore početkom 2008. godine. To stvara probleme nacionalnim vodjstvima političkih stranaka, koja nastoje da zadrže kontrolu nad procesom nominacije predsedničkih kandidata.

Najnovije poteze u ovom nadmetanju povukli su republikanci iz Vajominga i demokrate sa Floride. U oba slučaja lokalni stranački političari pokušali su da zakažu primarne predsedničke izbore u januaru sledeće godine što je izazvalo uznemirenost u nacionalnim stranačkim vrhovima. Nacionalna vodjstva obe stranke nastoje da održe kontrolu nad procesom kako bi obezbedila da Nju Hempšir i Ajova sačuvaju svoju tradicionalnu ulogu prvih država u procesu nominacije predsedničkih kandidata. U slučaju Floride, vodjstvo demokratske stranke zapretilo je da neće dozvoliti delegatima te države da uzmu učešća na predsedničkoj konvenciji sledećeg avgusta. Lideri demokratske stranke žele da Florida izmeni odluku kojom se primarni izbori u toj državi pomeraju sa 5. februara na 29. januar. Dona Brazil je predsednica Instituta za pravo glasa Nacionalnog demokratskog komiteta.

“Poslaću poruku svima na Floridi da ćemo da primenimo pravila,” poručila je Brazil.

Dvema stranama ostavljen je rok od 30 dana da pokušaju da postignu kompromis pre nego što kazna stupi na snagu. Republikanski nacionalni komitet takodje je upozorio savezne države da bi pokušaj da se primarni izbori pomere na početak januara doveo do sankcija. Republikanci iz Vajominga sada žele da održe primarne izbore već 5. januara. Medjutim, politički eksperti smatraju da bi obe političke stranke trebalo da budu oprezne kako ne bi otudjile birače u pomenutim državama, posebno u većim državama poput Floride, koje će bit poprište tesne izborne trke na opštim izborima. Eksperti takodje smatraju da je takmičenje medju državama tako žestoko zato što mnoge od njih žele da utiču na početak procesa. Leri Sabato je šef Centra za političke studije, na univerzitetu Virdžinije.

“Ovaj raspored je potpuno sulud i nema nikakvog smisla. To nije u nacionalnom interesu. Imamo 50 entiteta, 50 država koje žele da prestignu jedna drugu da bi stekle prednost. One žele da pomere svoje primarne izbore što ranije kako bi mogle efikasnije da utiču na ishod.”

Džon Fortije, analitičar u institutu Amerikan Enterprajz u Vašingtonu. smatra da su ti potezi samo najnovije poglavlje u dugoročnom trendu u američkoj politici.

“Tokom proteklih 30 godina primarni izbori su pomerani sve ranije. U suštini, svaka država i stranačka organizacija u svakoj državi, može da donese odluku o tome i vrlo je teško za nacionalna vodjstva stranaka da kontrolišu taj proces. To je zapravo rat medju državama koje je teško disciplinovati.”

Neki od predsedničkih pretendenata, posebno oni koji zaostaju po popularnosti i po prikupljenom novcu, strahuju da će pomeranje primarnih izbora, posebno u većim državama, umanjiti njihove šanse da osvoje nominaciju. S druge strane, eksperti nisu sigurni da će nastojanja saveznih država da pomere datume primarnih izbora naterati Amerikance da ranije počnu da prate predsedničku kampanju. Ajova i Nju Hempšir trebalo je da otvore proces nominacije predsedničkih kandidata sredinom januara sledeće godine, ali su najnoviji potezi drugih država stvorili neizvesnost oko njegovog stvarnog početka.

XS
SM
MD
LG