Linkovi

Krivokapić: Podjela sa referenduma osnov protivljenja opozicije


Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike da je podjela sa referenduma osnov protivljenja opozicije donošenju ustava. ''Mi nemamo pravo da tome izađemo u susret, nemamo pravo da budemo državno nedorasli da ispunimo odluke 21. maja'', kaže Krivokapić. Iako je opozicija, nezadovoljna zbog odsustva tv kamera napustila rad Ustavnog odbora, predsjednik crnogorskog parlamenta potencira dstignuća u radu tog odbora:

Krivokapić: Ustavni odbor je postigao da smo nacrt usvojili konsenzusom, što nakon referenduma niko nije očekivao. To je bilo veliko dostignuće za Crnu Goru i dobra vjera da ćemo prema konačnoj varijanti ići i odlučnije i bolje. Sljedeće dostignuće je da su svi članovi Odbora radili do posljednjeg dana rada u Ustavnom odboru. Razlike su ostale samo kod glasanja i to su one razlike koje su ostale još od referenduma: razlike o potrebi postojanja države, razlike o Crnoj Gori i EU i NATO. Ja zahvaljujem kolegama koji su radili u Ustavnom odboru i učinili da dobijemo ustav koji je u skladu sa dobrom demokratskom tradicijom - onom koju je još uspostavio američki ustav. Dio o ljudskim pravima i dio o uređenju vlasti, utvrdili smo takoreći konsenzusom. Ostao je dio koji reguliše identitetska pitanja, simbolička pitanja, pitanja prepoznavanja države i tu se znalo da neće biti saglasnosti.

Novo ujedinjavanje opozicije predstavljeno je kao stvaranje demokratske alternative vlasti. Za Krivokapića nije sporno šta opozicija želi:

Krivokapić: Mislim da je to dijapazon koji se kreće od države naroda, preko države gdje manjinski narodi diktiraju državu, do onih koji su za građansku državu, ali su za otežan ulazak u NATO i EU sa visokim zahtjevima dvotrećinske većine. Ne vjerujem da oni mogu postići konsenzus oko bilo čega, osim da dobijemo ustav koji će biti spisak želja i salata svih nemogućih stvari koje su u koliziji. Smatram da postoji nemoć da se shvati da je referendum završen, da je država Crna Gora međunarodno priznata, poštovana, država koje je već u sistemu EU kroz Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji i nemoć da se prihvati Crna Gora kao građanska država. Oko toga ne može biti kompromisa, jer su to uslovi Savjeta Evrope, a u tom bloku opozicije su i oni koji nisu htjeli potpisati ni sporazum sa SE od sedam tačaka koji je potpisala većina stranaka iz parlamenta.

Krivokapić odgovara i na optužbe da su u predlogu ustava ignorisane preporuke Savjeta Evrope i Venecijanske komisije:

Krivokapić: Vidjeće se vrlo lako. Ustav je javni akt. Preporuke Venecijanske komsije su javne, a njene ključne primjedbe su prihvaćene.

Opozicija je Krivokapića optužila da je iz predloga ustava samovoljno izbacio sve njihove alternative:

Krivokapić: Oko toga se pet dana raspravljalo u parlamentu. Svi su čuli raspravu o alternativama i nije bilo potrebe da Ustavni odbor raspravlja o nečemu što se pred javnošću već raspravljalo. A suština je da svi ustavni odbori rade bez javnosti da bi mogao da se postigne dogovor. Pred kamerama nema dogovora.

Iako to eksplicitno ne kažu, činjenica je da opoziciji najviše smetaju odredbe koje regulišu identitetska pitanja. Krivokapića smo pitali da li opozicija pod kompromisom podrazumijeva odustajanje od rješenja kakvo je, recimo, uvođenje crnogorskog jezika kao službenog:

Krivokapić: To je isti kompromis koji nam je nuđen pred referendum- da nema nezavisnosti, da nema referenduma i da ostanemo u sastavu Državne zajednice. To se sada prepoznaje kroz simbole, jezik, kroz stabilnu državu Crnu Goru. Sa jakim ljudskim i manjinskim pravima, sa dobro uređenom vlašću i državom, sa zaštitom pristupa EU i NATO i sa nenarušivosti njenog državnog statusa. Ta podjela sa referenduma je osnov njihovog protivljenja. Mi nemamo pravo da joj izađemo u susret, nemamo pravo da budemo državno nedorasli da ispunimo odluke 21. maja''.

Glas Amerike: Da li se u takvoj situaciji referendum o ustavu nameće kao neminovnost?

Krivokapić: Do posljednjeg dana ću se truditi da dođe do što većeg kompromisa o ustavu bez obzira kako bude izglasan. Suština je da do dana glasanja o ustavu moramo vjerovati da je kompromis moguć, da je dvotrećinska većina moguća. Ako ne, odluka naroda na kraju je najlegitimnija i najjača i najbolji je dokaz da to nije ustav jedne ili dvije partije, već da je to ustav naroda. Čudno je kad kažu da bi taj referendum bio jednopartijski kada na njemu glasa narod.

XS
SM
MD
LG