Linkovi

Karpenter: Verovatnije je da će Kontakt grupa rešititi pitanje statusa Kosova


Verovatnije je da će Kontakt grupa rešititi pitanje budućeg statusa Kosova, smatra potpredsednik Odeljenja za odbranu i inostranu politiku u vašingtonskom institutu Kejto, Ted Karpenter. U ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike Karpenter je najpre procenio mogući napredak u rešavanju kosovskog problema, pre predsedničkih izbora u Rusiji u martu 2008. godine.

Karpenter: Verovatnije je da će Kontakt grupa rešititi pitanje budućeg statusa Kosova, i to ranije, a ne kasnije, u svetlu nastojanja SAD i nekih zapadnoevropskih zemalja. Ne verujem da će se čekati do iduće godine, pošto ni tada neće biti suštinske razlike u stavu Rusije. Naime, ne verujem da će bilo koja ruska vlada, posle Putina, sa oduševljenjem prihvatiti nezavisnost Kosova. Ako Putin ode sa predsedničkog položaja, kao sto je predvidjeno iduće godine, bilo koja nova vlada će sasvim sigurno zauzeti isti stav kao i Putinova.

Glas Amerike: U svetlu ovoga što ste rekli, kako procenjujete dalju ulogu Rusije?

Karpenter: Iskreno govoreći iznenadio me je tako dosledan i čvrst stav Rusije, jer sam verovao da će Moskva u odredjenom momentu popustiti u zamenu za neke ustupke Zapada i prihvatiti nezavisnost Kosova u Savetu bezbednosti UN. Medjutim, to se nije dogodilo. To je iznenadilo i SAD i zapadnu Evropu, i sada se postavlja pitanje da li će se status Kosova rešiti u Savetu bezbednosti, ili će taj savet biti mimoidjen, da bi se izbegao ruski veto, koji bi mogao da ima tragične posledice za dalje odnose Zapada i Rusije. Moskva bi to protumačila kao još jedno zapostavljanje njenih interesa.

Glas Amerike: Beograd se protivi ideji da Kontakt grupa reši pitanje budućeg statusa Kosova i insisitra da ono bude u nadležnosti Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija?

Karpenter: Sa pravne tačke gledista, Beograd je na čvrstom terenu i to pitanje bi treblao rešiti u Savetu bezbednosti, a ne u nekoj ad-hok grupi, kao sto je Kontakt grupa, koju su formirale velike sile. Ako bi se to pitanje rešavalo u Savetu bezbednosti i Rusija stavila veto, to bi stvarno primoralo vlasti u Prištini da prihvate kompromisno rešenje. Taj kompomis bi morao da bude većih razmera, u kojem slučaju gledamo na mogućnost podele pokrajine - što bi bilo minimalno prihvatljivo za Srbiju.

Glas Amerike: Šta u ovom momentu očekujete od administracije predsednika Buša u kontekstu izjave državnog sekretrara Kondolize Rajs - “da će Kosovo postati nezavisno na ovaj ili onaj način”?

Karpenter: Ta izjava zaslužuje specijalnu nagradu za aroganciju, s obzirom da se njom zanemaruju i medjunarodna prava Beograda, i stav Rusije prema tom pitanju. Mislim da nije čudno što su odnosi Vašingtona i Moskve zahladneli, jer je to samo jedan primer tretmana na koji se Rusija žali u međusobnim odnosima, koji bi - ako se nastavi - mogao da dovede do novog Hladnog rata.

XS
SM
MD
LG