Linkovi

Sve učestaliji pozivi na strožije regulisanje prodaje lekova u SAD


Sve veći broj kritika poziva na strožije regulisanje farmaceutske industrije i načina na koji se lekovi prodaju u Sjedinjenim Državama. Zabrinutost izražavaju medicinski stručnjaci, potrošačke grupe, pa čak i neke vladine agencije zadužene za proces odobravanja lekova.

Potrebno je prosečno 12 godina da bi lek prešao put od laboratorije i kliničkih testova, preko odobrenja vlade, i konačno došao do apoteke. Kompanije koje proizvode lekove ulažu milione dolara u taj dugi proces. Ali, to je samo početak. U izveštaju objavljenom u časopisu "New England Journal of Medicine" navodi se da su troškovi za reklamiranje lekova potrošačima porasli za oko 300 odsto u poslednjih deset godina. Troškovi farmaceutskih kompanija za promociju lekova lekarima porasli su za 86 odsto. Sredstva utrošena na istraživanje i razvoj lekova porasla su za najmanje 100 odsto.

Kritičari kažu da su ogromna ulaganja u prodaju lekova samo deo problema. Trenutno, Uprava za hranu i lekove, vladina agencija koja odobrava lekove i reguliše njihovu bezbednost, nema ovlašćenje da blokira reklamiranje novih lekova pre završetka studija o njihovoj bezbednosti. Tu je i predlog zakona upućen Kongresu za koji se očekuje da pruži takva ovlašćenja Upravi za hranu i lekove. Međutim kritičari navode da je postupanje ove agencije sa već odobrenim lekovima koji su na tržištu, problematičan. Nedavne studije koje su ukazale na rizik od srčanog napada povezan sa lekom za dijabetes "Avandija", kao i dobrovoljno povlačenje leka protiv bolova "Vajoks", navode se kao propusti u procesu odobravanja lekova. Čak i doktor Dženet Vudkok, zvaničnica agencije priznaje da je situacija problematična.

"Ustanovili smo više problema sa lekovima na tržištu, ali ne samo sa onima koji su nedavno izneti na tržište, već i sa davno odobrenim lekovima", kaže ona.

U jednom izveštaju navodi se da je najmanje polovini već odobrenih lekova potrebno dodatno obeležavanje zbog bezbednosti. U nekim slučajevima, lekovi su smatrani toliko nebezbednim da su povučeni iz prodaje. Doktor Džeri Ejvorn iz Brigam ženske bolnice u Bostonu, u državi Masačusets, kaže da je regulativa stara.

"Nemamo dobar sistem kako bismo ustanovili da li je lek bezbedan pre nego što je on već godinama na tržištu. I to je neprihvatljivo".

Još jedan problem je da su učesnici u probama na ljudima su često zdraviji nego pacijenti za koje je lek napravljen.

"Lek koji ima uticaj kod izabranih pacijenata koji nisu ozbiljno bolesni najverovatnije neće biti isto toliko bezbedan ili efikasan kao kod tipičnih pacijenata", objašnjava Džeri Ejvorn.

Postoji i zabrinutost da je dužina trajanja ispitivanja leka prekratka i da se testira samo mala grupa ljudi. Pošto se novi lek pojavi na policama apoteka, Uprava za hranu i lekove zahteva od farmaceutskih kompanija da nastave studije o leku. Ova agencija, medjutim, priznaje da kompanije uglavnom ne ispunjavaju tu obavezu. Doktor Brajan Strom sa univerziteta Pensilvanija kaže da je neophodno da Kongres da veća ovlašćenja Agenciji za hranu i lekove.

"Kongres nije dao agenciji ovlašćenja da primora kompanije da urade takve studije", kaže on.

Pre nego što se pojavila SIDA pre 20 godina, Agencija za hranu i lekove bila je kritikovana zbog predugog procesa odobrenja novih lekova. Sada joj se upućuju kritike zbog toga što on ne traje dovoljno dugo.

XS
SM
MD
LG