Linkovi

Kosovo visoko na dnevnom redu samita EU


Veliki evropski samit kojim se zaključuje šestomjeečno predsjedavanje Njemačke Evropskom unijom, trebalo bi da se odredi i prema kosovskom pitanju - plan je da Evropa ima jednak pogled i stav na to kako i kojim ritmom zaključiti to posljednje krupno pilitičko pitanje na Balkanu.

Na marginama skupa šefova država ili vlada, koji je započeo u Briselu, okupljaju se i ministri spoljnih poslova, kojima je u vrhu agende Kosovo. Članice Unije žele da utvrde zajednički stav oko rješavanja tog pitanja - da se do budućeg kosovskog statusa može doći samo rezolucijom Svajeta bezbjednosti, na temelju prijedloga specijalnog izaslanika Marti Ahtisarija. Uz ovo, ostavlja se mogućnost novih, zaključnih pregovora ograničenog trajanja i - očekuje se - što šire prihvatljivog rješenja.

Šef slovenačke diplomatije Dimitrij Rupel, rekao je nakon sinoćnjeg susreta da bi u planu izaslanika UN Martija Ahtisarija o Kosovu mogu biti izvršene neke, ali ne strategijske promjene. To je ocjena ministarskog sastanka na kome se diskutovalo i o mogućim dodatnim pregovorima Beograda i Prištine.

Slovenački ministar je rekao da je preovladjujući zaključak bio da Ahtisarijev plan treba da bude "smjernica" za konačno rešenje položaja Kosova iako među članica EU postoje "značajne razlike oko toga kako očuvati jedinstvo EU" o utvrdjivanju statusa Kosova.

Predsedavajući, ministar spoljnih poslova Njemačke Frank-Valter Štajnmajer je rekao novinarima da su šefovi diplomatija EU razmotrili tok rasprave u Savjetu bezbednosti UN o Kosovu i naglasio da "situacija još nije jasna".

"Ne zna se još", predočio je Štajnmajer u Briselu, "kada, i da li će biti osnove da evropska misija zamijeni UNMIK”.

Ideju o mogućim novim pregovorima Beograda i Prištine, kakvu je, prema vlastitom uvjerenju, prepoznao i potpredsjednik srpske vlade Božidar Djelić tokom razgovora sa visokim predstavnikom Havijerom Solanom, u Solaninom kabinetu ne potvrdjuju ali i ne demantuju - tvrde da je predimenzionirano govoriti o jasnom stavu Visokog predstavnika, dok, istovremeno, priznaju da se medju članicama pominju različite ideje i ibnicijative.

Za sada je jasno da Evropljani žele što prije rezoluciju Savjeta bezbjednosti - jedni govore o rezoluciji koja bi definisala naredne, pregovaračke korake do kosovskog statusa, drugi o samom konačnom statusu.

Medjutim, ovo pitanje se neposredno dovodi u vezu i sa sudbinom proširenja
Unije što, opet, vraća priču na početak i ključni razlog okupljanja evropskih lidera - nastojanje da se dodje do svima prihvatljive formule zajedničkog života i funkcionisanja, djelovanja zajedničkih institucija i njihovih moći, kao i usaglašavanja slike o budućnosti zajedničkog projekta, koji je za jedne već sada obuhvatio previše prostora, nacija i različitih ideja.

Drugi bez straha gledaju preko sadašnjih evropskih granica, uvjereni da proširenje sa sobom nosi nove zamahe i predstavlja sam smisao postojanja Evropske unije.

XS
SM
MD
LG