Linkovi

Broj izbeglica u 2006. godini povećao se 14 odsto


Papa Benedikt XVI obeležio je Svetski dan izbeglica apelom vladama širom sveta da poštuju prava azilanata i zaštite one koji beže iz svoje domovine kako bi spasli život.

U obraćanju u Vatikanu, poglavar katoličke crkve nazvao je privhatanje izbeglica ”činom ljudske solidarnosti“ za Hrišćane i praktičnim načinom da se pokaže, kako je rekao, ”jevanđeljska ljubav“.

U izveštaju Ujedinjenih nacija (UNHCR) navedeno je da se broj izbeglica u svetu tokom 2006. godine povećao 14 odsto u odnosu na 2005., ponajviše zahvaljujući ratovima u Iraku i Avganistanu, te humanitarnoj krizi u sudanskoj regiji Darfuru.

UNHCR takodje navodi da se u Iraku svakodnevno raseli oko dve hiljade ljudi i da milion i po iračkih izbeglica živi u logorima u Siriji i Jordanu. Funkcioneri Svetske organizacije navode da ti podaci ne obhvataju više od 4 miliona palestinskih izbeglica u Jordanu, Libanu, Siriji i na Zapadnoj obali koja je pod izraelskom okupacijom.

UNCHR upozorava na zatvaranje državnih granica

Agencija Ujedinjenih nacija za izbeglice upozorava i da sve veći broj zemalja zatvara granice pred izbeglicama zbog sve veće netrpeljivosti i straha od terorizma. Agencija ukazuje da se molbe za azil odbijaju i da se azilantima ne daje utočište u vreme kada sve veći broj ljudi beži od nasilja, zlostavljanja i ugnjetavanja.

UNHCR kaže da sve veći broj zemalja u svetu pojačava negativan stav prema izbeglicama i odbija da im da azil. To se prevashodno događa u industrijalizovanom svetu, ali postaje sve veći problem i u nekim zemljama u razvoju. Portparol UNHCR-a, Vilijam Spindler, kaže da se netrpeljivost, ksenofobija ili strah od stranaca i rasizam, povećavaju. On kaže i da mnoge vlade mešaju azilante, koji beže da bi spasli život, sa ekonomskim emigrantima, koji tragaju za boljom budućnošću.

«Važno je imati na umu da su ogromna većina izbeglica ljudi koji je nasilje oteralo iz kuće. Ako pogledamo na glavne zemlje porekla izbeglica, to su Avgtanistan, Irak, Sudan, Burundi, Somalija i Demokratska Republika Kongo. Sve su to zemlje u kojima je nedavno bilo sukoba ili su sukobi u toku. Prema tome, utisak da su izbeglice nekakvi ljudožderi ili ljudi koji pokušavaju da iskoriste našu plemenitost, potpuno je pogrešan. Mnogi ljudi beže iz očajnih situacija u kojima im je i život ugrožen.»

Spindler kaže da zemlje u Severnoj Americi i Evropi imaju pogrešan utisak da prihvataju veliki broj izbeglica, jer je ogromna većina u siromašnim zemljama. Novi izveštaj agencije pokazuje da je broj izbeglica prošle godine skočio za 14 odsto – na gotovo 10 miliona. Takođe se navodi da je 24 i po miliona raseljeno zbog sukoba unutar njihovih zemalja. Uprkos toj mračnoj slici, Spindler kaže da postoje i neki tračci nade, jer se, na primer, prošle godine više od 700 hiljada izbeglica vratilo kući iz višegodišnjeg izgnanstva. Portparol UNHCR-a je naglasio da visoki komesar za izbeglice Antonio Gutereš na Međunarodni dan izbeglica želi da uputi upravo tu poruku nade.

«Visoki komesar je otišao na jug Sudana da bi podsetio svet da i dalje ima nade uprkos užasu u Darfuru, kritičnoj situaciji u Iraku i raseljavanju u mnogim delovima sveta. Ljudi se vraćaju u zemlje koje su razorene višegodišnjim sukobima.»

Portparol UNHCR-a je zapazio da je jedno vratiti izbeglice kući, a sasvim dugo – zadržati ih tamo. Važno je, kaže Spindler, da međunarodna zajednica podrži rekonstrukciju posle sukoba da bi povratak mogao da se održi i potraje, jer bi obnavljanje sukoba i ponovno bežanje ljudi bilo tragično.

Više od 300 hiljada izbeglih i raseljenih u Srbiji

Srbija je dočekala Međunarodni dan izbeglica sa oko 105.000 ljudi koji imaju izbeglički status i više od 200.000 interno raseljenih sa Kosova.

Oko sedam procenata populacije Srbije čine izbegla i raseljena lica sa Kosova, iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a mnogi od njih i dalje žive u privremenom smeštaju i čekaju da se vrate kući.

Prema istraživanju agencije Strateški marketing stopa nezaposlenosti izbeglih ljudi znatno je veća nego u zemaljama u okruženju i, po rečima izvršng direktora te agencije Dragiše Bjeloglava, za izbegllice između 31 i 41 godine starosti iznosi 56 odsto.

U anketi kojom je obuhvaćeno 500 ljudi izbeglih iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske 93 odsto je reklo da se ne bi vratilo u područja iz kojih su izbegli, a njih 62 odsto imaju državljanstvo Srbije. Istraživanje je takođe pokazalo da postoji koncentracija izbeglica u urbanim sredinama i razvijenijim područjima i da ima naznaka započete integracije u socijalnu zajednicu.

Učesnici Okruglog stola posvećenog obeležavanju Međunarodnog dana izbeglica ocenili su da je najveći problemi za uspešniji povratak neregulisano stanarsko pravo, radni staž, činjenica da su područja na kojima su živeli uništena i hapšenje povratnika.

U Komesarijatu za izbegice tvrde da se do sada u Hrvatsku vratilo 69.000 ljudi, u Bosnu i Hercegovinu oko 100.000 a na Kosovo manje od 3.000. Komesar za izbelice Dragiša Dabetić pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne u stvaranju uslova ne samo za fizički povratak već i pristup svim pravima povratnika.

I predsednik Srbije Boris Tadić pozvao je čelnike civilne misije UN i vlade u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu da zajedno pokušaju da reše civilizacijski i humanitarni problem izbeglih, jer je to jedan od preduslova evropske budućnosti regiona.

U Crnoj Gori izbjeglice četiri odsto populacije

U Crnoj Gori trenutno boravi 24. 600 izbjeglica i raseljenika, što je skoro četiri odsto njenog stanovništva, dok međunarodne organizacije odaju priznanje Crnoj Gori zbog njenog odnosa prema izbjeglicama i raseljenim osobama.

Ministar zdravlja, rada i socijalnog staranja Miodrag Radunović podsjetio je da su do prije desetak godina izbjeglice činile i do 20 odsto stanovništva Crne Gore. On je naglasio da je crnogorska Vlada usvojila Strategiju trajnog rješavanja pitanja izbjeglih i raseljenih:

’U 14 opština oko 5,5 hiljada raseljenih lica boravi u kolektivnom smještaju, a izgrađeno je i oko 400 stanova u koje je smješteno oko hiljadu i po izbjeglica. Nedavno je raspisan i konkurs da se za oko 70 porodica obezbijedi građevinski materijal, kako bi riješile stambeno pitanje. Raseljenima u okviru mogućnosti obezbijeđena zdravstvena i socijalna zaštita i pravo na zapošljavanje i stanovanje’’.

Radunović je naglasio da je potreban regionalni pristup kada je u pitanju problem izbjeglica i dodao da međunarodna zajednica ima instrumente da uključi i zemlje regiona u rješavanje tog problema.

Robin Elis, šef podgoričke kancelarije UNHCR-a, odala je priznanje i zahvalila Crnoj Gori:

''Crna Gora je model i uzor za međunarodnu zajednicu, jer je otvorenog srca prihvatala veliki broj izbjeglica, naročito u posljednjih 15 godina. Mnogo ljudi u Crnoj Gori ima sopstvene probleme, zbog čega je još značajnije što je ona primila toliki broj izbjeglica i pokazala spremnost da im pomogne”.

No, predstavnik Udruženja raseljenih Vlajko Čukić izrazio je nezadovoljstvo odnosom međunarodne zajednice prema izbjeglicama i raseljenicima:

‘’Svjesni smo da je Crna Gora primila ogroman broj ljudi, u situaciji kada se i sama suočavala sa problemom nezaposlenosti. Zbog toga smo joj još više zahvalni, jer je prihvatila ovaj teret ne tražeći ga, a i smo joj ga ne želeći pričinili. Ali, međunarodna zajednica nas je ostavila na cjedilu, a Crnoj Gori prepustila kukavičje jaje. Odnos međunarodne zajednice prema izbjeglicama u Crnoj Gori predstavlja kršenje međunarodnih konvencija i Deklaracije o pravima čovjeka’’.

Direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac podsjetio je da izbjeglice u Crnu Goru dolaze već 130 godina, potencirajući istorijski momenat kada je 30 hiljada Hercegovaca pobjeglo od austrougarske najezde:

“I tada i danas Crna Gora je dala humani i dostojanstveni dokaz privrženosti deklaracijama, rezolucijama i načelima UN kada je ta problematika u pitanju”.

Šofranac je sa žaljenjem konstatovao da je vrijeme humanitarizma prošlo i da je problem izbjeglica najvećim dijelom ostao Crnoj Gori. On je istakao da je to pitanje važno i za pridruživanje EU, tako da Crna Gora upodobljava i svoju legilativu tim kriterijumima.

XS
SM
MD
LG