Linkovi

Britanski arhitekta dobitnik Prickerove nagrade za arhitekturu


Britanski arhitekta italijanskog porekla Ričard Rodžers, dobitnik je ovogodišnje Prickerove nagrade za arhitekturu, koja se smatra najprestižnijim arhitektonskim priznanjem na svetu. Žiri je naveo da je 73-ogodišnji Rodžers «zaštitnik urbanog života koji veruje da je grad katalizator socijalne promene».

Arhitektura Ričarda Rodžersa je veoma prepoznatljiva. Najčuveniji je možda njegov prvi važan rad – Centar «Žorž Pompidu» u arizu – koji je projektovao sa italijanskim arhitektom Rencom Pijanom. Radikalni dizajn tog objekta, sa brojnim funkcijama vidljivim na fasadi, početkom 1970-ih je bio veoma kontroverzan. Sada se on smatra prekretnicom koja je elitni objekat kakav je bio muzej pretvorila u prostor socijalne i kulturne razmene.
Rodžers kaže da se rado seća tih pariskih dana.

«Jasno je da je to bio veoma uzbudljiv period. To je bilo vreme političkih previranja 1960-ih i takođe period u kojem su ljudi gledali kako da poprave grad i društvo. Pariz nam je pružio priliku da napravimo zgradu, koja je bila veoma javnog karaktera, što me je najviše interesovalo, ali i da izlečimo jedan mali deo grada, što je prilično neuobičajeno kada ste u svojim ranim tridesetim godinama», kaže Rodžers dodajući da dve godine posle završetka Centra «Pompidu» nije dobio nikakvu porudžbinu i da je razmišljao da napusti arhitekturu. Otada, međutim, otvorio je dve kancelarije u Španiji i Japanu i dobio porudžbine iz celog sveta.

Veliki urbani projekat koji je došao posle «Pompidua», može da se posmatra i kao nastavak sličnih tema. Zgrada «Lojd» u Londonu, završena 1986, često se navodi kao delo koje je učvrstilo Rodžersov arhitektonski ugled. Žiri za dodelu Prickerove nagrade u iznosu od 100 hiljada dolara, razmatra ceo opus autora, kaže Marta Torn, izvršna direktorka Prickerove nagrade.

«Zbog čega lord Rodžers, a ne neko drugi? O tome odlučuje žiri i bez obzira što ne mogu da otkrivam detalje razgovora, mogu da pomenem neke stvari koje su ih impresionirale. Pre svega, njegovu posvećenost održivosti, njegovu posvećenost zajednici, drugim rečima, njegovo razumevanje širih pitanja, kao što je gledanje na arhitekturu kao na građenje jednog bloka zajednice, grada, regiona, a ne pojedinačne građevine», kaže Marta Torn.

Rodžersov Terminal 4, na madridskom aerodromu «Barahas», prošle godine je takođe dobio veoma cenjenu Sterlingovu nagradu, koja se dodeljuje projektantima objekata koji se smatraju najvažnijim za razvoj arhitekture. Rodžers je inače savetnik i španske i britanske vlade za gradsko planiranje i projektovanje.

«Mnogo radim na gradovima u Britaniji. Devedest odsto ljudi, naročito u Engleskoj, 90 odsto nas živi u gradovima. Gradovi prolaze kroz izuzetno težak period. Ljudi ih napuštaju. To je katastrofalno za gradove. Zajedno pravimo programe da bismo privukli ljude da se vrate u gradove i ljudi se vraćaju u centralne delove gradova», objašnjava Rodžers.

Među većim projektima koje Rodžers i njegovi saradnici trenutno rade je i Kula broj 3 Svetskog trgovinskog centra u Njujorku, za koju on kaže da treba da stvori utisak stremljenja prema nebu. O dobitniku Prickerove nagrade govori i Heti Hartman, urednica publikacije «Arkitekts džornal».

«Mnogo arhitekata je predano umetnosti. Mnogi dobitnici Prickerove nagrade imaju suženiji pogled na samu profesiju i zainteresovani su za umetnost arhitekture. Ali Rodžersa interesuje arhitektura u najširem smislu i rekla bih da je to izuzetno važno», kaže ona.

Narednih meseci u Centru «Žordž Pompidu» u Parizu, biće priređena izložba radova Ričarda Rodžersa.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG