Linkovi

Haški tribunal osudio Milana Martića na 35 godina zatvora


Haški tribunal osudio je danas bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Milana Martića na 35 godina zatvora, proglasivši ga krivim za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Kninskoj krajini, zapadnoj Bosni i Zagrebu 1991-95. godine.

Martić je u kritično vreme bio ministar unutrašnjih poslova i predsednik samoproglašene Republike Srpske Krajine, što ga je, prema presudi, činilo jednim od najmoćnijih ljudi na tom području. Dokazi su jasni: Milan Martić podržavao je i delovao na ostvarenju cilja zajedničkog zločinačkog poduhvata koji je postavio Slobodan Milošević - stvaranja ujedinjene srpske države" kroz uklanjanje nesrba sa teritorija RSK i činjenje zločina, rekao je u obrazloženju presude predsedavajući sudija Bakone Moloto.

Sudija Moloto je naznačio da je tokom sudjenja dokazano da su snage RSK pod kontrolom Martića, uz pomoć i podršku Srbije i JNA, sprovodile sveobuhvatnu kampanju napada na hrvatska sela u Kninskoj krajini tokom koje su civili ubijani, pljačkani i sistematski proterivani, a njihova imovina pljačkana i uništvana. Martić je proglašen krivim za progon, ubistva, pritvaranje, mučenje, nehumana dela, okrutno postupanje, napade na civile,
deportacije i prisilno premeštanje nesrpskog stanovništva, zatim bezobzirno razaranje naselja i verskih objekata i pljačku imovine Hrvata i Muslimana u RSK i Cazinskoj krajini.

Sudsko veće utvrdilo je da on nije kriv po tački koja ga je teretila za istrebljenje. Martić je osudjen i za dva raketna napada na Zagreb, početkom maja 1995, u kojim je sedam civila poginulo, a više od 200 ranjeno. Sudija Moloto citirao je više Martićevih izjava medijima u kojima je on priznao da je naredio raketne napade na Zagreb, kao odmazdu zbog napada hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju.

U završnoj reči, sredinom januara ove godine, tužioci su zatražili Martiću bude izrečena kazna doživotnog zatvora, a odbrana da on bude oslobodjen. Sudjenje Martiću počelo je 13. decembra 2005, a završeno je 16. novembra prošle godine. Martić se dobrovoljno predao Tribunalu 15. maja 2002. godine, a šest dana kasnije je u prvom pojavljivanju pred sudijom izjavio da nije kriv.

Kazna Martiću uglavnom se pozdravlja u hrvatskoj javnosti i medijima

Kazna od 35 godina zatvora na koju je Haški tribunal osudio bivšeg vođu krajinskih Srba Milana Martića uglavnom se pozdravlja u hrvatskoj javnosti i medijima, iako se mogu čuti i mišljenja da je Martić zaslužio i oštriju kaznu.

Napominjući kako ne želi komentarisati visinu kazne, te da nije upoznat s detaljima presude hrvatski premijer Ivo Sanader je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da je Martić osuđen jer je „ on jedan od glavnih aktera pobune hrvatskih Srba početkom devedesetih godina i nesumnjiv je odgovoran za mnoge smrti“.

Poslanik srpske nacionalne zajednice u hrvatskom parlamentu Milorad Pupovac pozdravio je presudu i izrazio uvjerenje kako će ona ojačati povjerenje u pravnu državu.“Martić je sa srpske strane simbolizovao politiku progona, etničkog čišćenja, ubojstava i razaranja, i zbog toga mi, Srbi u Hrvatskoj imamo interes da se s tom politikom ne samo raskrsti, nego i da svi oni koji su s Martićem učestvovali u realizaciji takve politike budu sankcionisani“, rekao je Pupovac. Pupovac je također rekao i da onima koji nisu činili zločine i „ koje je Martić svojom politikom zatvorio u vojni logor i na kraju izručio politici egzodusa“, želi da na miru mogu da žive u svojoj zemlji i da se u miru u nju mogu vratiti.

Komentarišući presudu dogradonačelnik Knina iz redova srpske manjine Dragan Jerković je rekao kako je „ Martić zasluženo platio za sve pogreške koje je počinio i zlo koje je nanio i hrvatskom i srpskom narodu“.

S druge strane gradonačelnica Knina i članica HDZ-a Ivana Rimac smatra kako je „kazna zločincu kakav je Martić definitivno premala, ali da je tješi spoznaja da će bivši vođa pobunjenih Srba po svemu sudeći ostatak života provesti u zatvoru“.

Istovremeno, poznati zagrebački advokat Ante Nobilo je ocijenio da je kazna od 35 godina zatvora primjerena i dovoljna za ono što je Martić učinio tokom rata. „ Naravno, s pozicija žrtve nikakva kazna nikada nije dovoljna, ali iz ugla uobičajene sudske prakse, 35 godina zatvora predstavlja jednu solidnu kaznu“, zaključio je Nobilo.

Inače, kao svojevrsni sudski paradoks hrvatski mediji upozoravaju na činjenicu da se u tekstu presude kao Martićevi suučesnici u zločinačkom poduhvatu, između ostalih, navode i bivši visoki generali JNA Blagoje Adžić i Veljko Kadijević koji, barem zasada, od strane Haškog tužilaštva nisu optuženi za ratne zločine.

XS
SM
MD
LG