Linkovi

Na Bliskom istoku ponovo eskalirao sukob rivalskih palestinskih grupa Fataha i Hamasa


Na Bliskom istoku eskalirao je sukob rivalskih palestinskih grupa Fataha i Hamasa, a u proteklih nekoliko dana u njemu je poginulo najmanje 30 osoba. Ekstremisti iz Hamasa danas su napali bezbednosne položaja Fataha u pojasu Gaze, i po svemu sudeći preuzeli kontrolu nad severnim delom te teritorije. Nešto ranije, iz kabineta palestinskog predsednika Mahmuda Abasa saopšteno je da Hamas priprema vojni udar i nastoji da na silu preuzme kontrolu nad Gazom. Predstavnii Hamasa odgovorili su da Abasovi komentari samo pogoršavaju situaciju. Funkcioneri Fataha najavljuju mogućnost povlačenja iz vlade nacionalnog jedinstva u kojoj protekla tri meseca dele vlast sa Hamasom. Konflikt se danas proširio na Ramalu i Zapadnu obalu, gde su pripadnici Fataha zatvorili redakciju Hamasove TV i radio mreže Al-Aksa, i uhapsili nekoliko novinara.

Libanska vojska pucala iz teške artiljerije na palestinski izbeglički kamp

Libanska vojska pucala je iz teške artiljerije na palestinski izbeglički kamp Nahr el-Bared nedaleko od Tripolija, nastavljajući napad na ekstremiste militantne grupe Fatah al-Islam, koji su u kampu formirali svoju bazu. Sukobi izmedju libanskih vojnika i pripadnika te organizacije inspirisane Al-Kaidom izbili su pre više od tri nedelje, a juče su obnovljeni posle pogibije dva radnika Crvenog krsta i tri libanska vojnika. U okršajima je do sada poginulo više od 130 osoba, a uče je Savet bezbednosti UN izrazio podršku libanskoj vladi u borbi protiv islamskih ekstremista.

Džon Negroponte doputovao u nenajavljenu posetu Iraku

Zamenik američkog državnog sekretara Džon Negroponte doputovao je u nenajavljenu posetu Iraku, kako bi sa zvaničnicima u Bagdadu razmotrio napredak načinjen ka političkom pomirenju u toj zemlji. Irački premijer Nuri al-Maliki razgovarao je sa Negroponteom o pitanjima nacionalnog ujedinjenja, saopšteno je iz premijerovog kabineta. Kako se dodaje, Negroponte i Maliki takodje su razmotrili razvoj snaga za nacionalnu bezbednost i predloženi zakon kojim bi se obezbedila ravnopravnaraspodela iračkog naftnog bogatstva. U medjuvremenu je jedna grupa povezana sa Al-Kaidom saopštila da drži kao taoce 14 iračkih policajaca i vojnika, i da će ih ubiti ako vlada ne pusti iz zatvora sve sunitske muslimane. Grupa je takodje zahtevala predaju odgovornih za silovanje Sunitkinje Sabrin Džanabi. Dodajmo i da je američka vojska saopštila da su njeni pripadnici upali u jednu fabriku za izradu bombi, i zaplenili pronadjeni eksplozivni materijal.

Vojnici SAD u tzv.“prijateljskoj vatri” ubili sedam avganistanskih policajaca

Avganistanske vlasti saopštile su da su vojnici koalicije predvodjene Sjedinjenim Državama u takozvanoj “prijateljskoj vatri” ubili sedam avganistanskih policajaca a ranili još najmanje četvoricu. Još nije poznato da li je avganistanska policija inicirala noćašnji okršaj u istočnoj provinciji Nangahar, zamenivši koalicione vojnike za talibanske borce. Portparol američke vojske, major Kris Belčer izjavio je da su vojnici učestvovali u jednoj operaciji protiv Talibana, a d su napadnuti iz zasede vatrenim oružjem i granatama, posle čega su otvorili vatru i zatražili pojačanje iz vazduha. Portparol avganistanskog predsednika, Karim Rahimi, izjavio je da je incident bio rezultat “nesporazuma i nedostatka komunikacije”. Od ostalih vesti iz Avganistana izdvajamo da su napadači na motociklima otvorili vatru na učenice jedne ženske škole 60 kilometara od prestonice Kabula, pri čemu su ubili dve devojčice a ranili njih šest.

Buš: Predlog imigracionog zakona najbolji način obezbeđenja američkih granica

Predsednik Buš je rekao republikanskim članovima američkog Senata da je njegov predlog imigracionog zakona najbolji način obezbeđenja američkih granica. Predsednik se danas sastao sa senatorima da bi pokušao da oživi kompromisni predlog svoje administracije sa kojim se saglasila i dvostranačka grupa senatora. Lider senatske većine, Hari Rid, prošle nedelje je skinuo taj predlog sa dnevnog reda, s obzirom da su senatori iz obe stranke odbili njegov pokušaj daograniči pregovore i zakaže konačno glasanje. Predsednik Buš se danas zahvalio senatorima iz obe stranke koji su podržali zakonski predlog, naglasivši da postojeće stanje u vezi imigracijom nije prihvatljivo. Vođa republikanaca u Senatu, Mič Mekonel, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je zakonski predlog dramatično poboljšanje u odnosu na sadašnju situaciju. Mekonel je dodao da predsednik nije ostavio sumnje u pogledu svog ubeđenja da predlog zakona o imigraciji treba da se usvoji.

Danijel Frid naglasio značaj ključnog sporazuma o naoružanju

Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove, Danijel Frid, naglasio je značaj ključnog sporazuma o naoružanju usvojenog po završetku Hladnog rata, ali je upozorio protiv povratka na verbalnu trku u naoružanju. Frid je novinarima danas rekao da su Sjedinjene Države spremne da razmotre ruske strepnje u vezi sa Sporazumom o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi, dodavši da je taj dokument, potpisan 1990. i obnovljen devet godina kasnie, jedan od najuspešnijih sporazuma o naoružanju. Predstavnici država NATO-a i bivših sovjetskih saveznica su se istovremeno okupili u Beču. Rusija je zatražila sastanak pošto je predsednik Vladimir Putin zapretio da će prestati da poštuje ugovor, ukoliko ga ne ratifikuju sve članice NATO-a.

Predsednik Buš u Vašingtonu otkrio spomenik žrtvama komunizma u svetu

On je na svečanosti rekao da svet nikada neće saznati imena svih koji su nestali u rukama komunista, ali je naglasio da postoji obaveza da im se oda pošta i ukaže počast u znak sećanja na više od stotinu miliona nedužnih muškaraca, žena i dece, koji su nestali pod komunizmom u raznim delovima sveta. Predsednik Buš je istakao da se nikada neće saznati tačan broj žrtava. Predsdnik je pomenuo patnje onih koji su nestali pod komunizmom u Kini, Avganistanu, Severnoj Koreji, Africi, istočnoj Evropi i Sovjetskom Savezu, Kambodži, Kubi i Vijetnamu. Spomenik, postavljen u blizini Kapitola, predstavlja Boginju demokratije, podignutu na Trgu Tjenanmen u Kini posle protesta 1989. i načinjen je po ugledu na američki Kip slobode.

XS
SM
MD
LG