Linkovi

Sastanak Džordža Buša i Vladimira Putina na marginama samita G8 u Njemačkoj


Predsjednik SAD, Džordž Buš razgovarao je, na marginama samita Grupe 8 industrijski najrazvijenijih država svijeta sa ruskim kolegom, Vladimirom Putinom. Dvojica lidera opisala su razgovore o ruskom protivljenju izgradnji američkog anti-raketnog štita u Češkoj i Poljskoj kao konstruktivne. Nakon susreta u Heiligendamu u Njemačkoj, predsjednik Buš je rekao da očekuje da će sa Putinom nastaviti dijalog idućeg mjeseca, kada ruskog predsjednika bude ugostio na svom porodičnom imanju u Kenebankportu, u Mejnu.

Ruski lider, Vladimir Putin, predložio je na današnjem sastanku sa američkim predsjednikom Bušom da radarska baza u Azerbejdžanu iz vremena SSSR-a bude dio američkog odbrambenog raketnog sistema u Evropi. Novinar Glasa Amerike, Skot Sterns, podsjeća da je ruski predsjednik prethodno žestoko kritikovao namjeru SAD da izgradi anti-raketni štit, ističući da bi to moglo pokrenuti novu trku u naoružavanju.

Nakon tri nedjelje oštre retorike, predsjednik Putin je iznenadio prijedlogom da se Rusija priključi sistemu anti-raketne odbrane, ponudivši da se u odbrambeni sistem uključi i radarska baza u Azerbejdžanu, iz vremena SSSR-a. Putin je rekao da se, prije nego što je iznio prijedlog na sastanku sa predsjednikom SAD, Džordžom Bušom, o tome juče konsultovao sa predsjednikom Azerbejdžana.

"Postojeći sporazum sa Azerbejdžanom omogućava da se to uradi i predsjednik Azerbejdžana je naglasio da će mu biti zadovoljstvo da doprinese globalnoj bezbjednosti i stabilnosti”, rekao je Putin.

On je sa američkim predsjednikom razgovarao na marginama samita G8 u Njemačkoj.

Buš je ideju o upotrebi sovjetske baze u Azerbejdžanu okarakterisao kao interesantnu. Dvojica lidera dogovorila su da se detalji razrade u komunikaciji šefova diplomatija i ministara odbrane SAD i Rusije.

Originalnim američkim planom predviđeno je da radarska stanica bude smještena u Češkoj, a lansirne rampe za odbrambene projektile u Poljskoj. Zvaničnici SAD kažu da se štit postavlja zbog prijetnji koje dolaze iz otpadničkih država, poput Irana.

Savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, Stiven Hedli, kaže da je Putin predložio da se radarska baza u Azerbejdžanu priključi sistemu, kako bi se odatle Sjedinjenim Državama i evropskim saveznicima slali podaci u realnom vremenu. Putin kaže da, ako prijedlog bude prihvaćen, on neće realizovati prijetnje o preusmjeravanju ruskih projektila na ciljeve u Evropi. Putin je rekao i da se on i američki predsjednik razumiju u pogledu zajedničkih prijetnji, ali da im se stavovi razlikuju u odnosu na najbolji mogući način da se te prijetnje otklone.

"Mislim da, ako budemo zajedno radili da prevaziđemo prijetnje o kojima smo diskutovali i ako budemo uzeli u obzir međusobne primjedbe, ako ovo učinimo transparentnim i omogućimo jednak pristup upravljanju sistemom, neće biti problema”, rekao je Putin.

Ovo je neočekivan ishod razgovora dvojice lidera, imajući u vidu da se ruski predsjednik sve žešće protivio planu koji je, po njegovim riječima, prijetio globalnoj ravnoteži moći. Predsjednik Buš je rekao da je Putin jasno saopštio svoje primjedbe u vezi sa raketnim štitom.

"Kao rezultat ovog razgovora, očekujem bolje razumijevanje tehnologije i prilika da radimo zajednički", kazao je američki predsjednik.

Bilo je najavljeno da će dvojica lidra razgovarati i o drugim pitanjima, o kojima trenutno ne postoji saglasnost SAD i Rusije, uključujući i pitanje kosovskog statusa.

SAD snažno podržavaju plan o nadgledanoj nezavisnosti koji je ponudio Marti Ahtisari, dok Rusija stoji uz Srbiju i insistira da se pregovori o statusu Kosova nastave.

Njemačka kancelarka Angela Merkel sa priličnom uzdržanošću ocijenila mogućnost da se postigne napredak u vezi s Kosovom.

"Postoje različite opcije i ne može se očekivati da one nestanu preko noći", kazala je Merkelova odgovarajući na pitanje može li se na Samitu G8 postići napredak u vezi s Kosovom.

Sinoć su ambasadori SAD i Njemačke u UN objavili da su se EU i SAD saglasile da do završetka Samita G8, odlože glasanje o novoj Rezoluciji o Kosovu.

Jeremić: Odlaganje glasanja o rezoluciji dobra vijest

Ministar spoljnih poslova Srbije, Vuk Jeremić, izjavio je na kraju posjete Moskvi, da Rusija u potpunosti podržava stav Srbije o Kosovu:

"Dogovorili smo se da zajednički nastavimo da radimo i planiramo buduće korake", kazao je Jeremić na konferenciji za novinare.

Rekao je da je odlaganje glasanja o rezoluciji o Kosovu u Savjetu bezbjednosti UN "dobra vijest".

"Od izuzetnog je značaja da bilo koje rešenje za Kosovo dobije podršku u UN", kazao je srpski šef diplomatije.

Sporazum o klimatskim promjenama

Domaćin samita Grupe 8 u Hajligendamu, nemačka kancelarka Angela Merkel, saopštila je da su okupljeni lideri postigli, kako se izrazila, suštinski kompromis u pogledu zaštite klime, dogovorivši se da je neophodno znatno smanjenje emisije gasova koji izazivaju efekat staklenika. Iz Hajligendama se javila novinarka Glasa Amerike, Sonja Pejs.

Obraćajući se novinarima pred konfrencijskim centrom, kancelarka Merkel je naglasila da je postignuti kompromis veliki korak napred.

Kancelarka je rekla da su se članice Grupe 8 saglasile da smanje emisiju gasova koji izazivaju globalno zagrevanje i takođe se saglasili da će biti neophodno znatno smanjenje emisije gasova. Strategija za to će biti razrađena u okviru Ujedinjenih nacija 2009. Angela Merkel je globalno zagrevanje proglasila glavnom temom samita, ali ipak nije uspela da prevaziđe odbijanje Sjedinjenih Država da prihvate smanjenje emisije gasova za najmanje 50 odsto do 2050. Kancelarka je rekla da će ti konkretni ciljevi ipak biti ozbiljno razmotreni. Filip Klap, predsednik Nacionalnog fonda za životnu sredinu u Vašingtonu, kaže da kompromis nema snagu.

«Jedina stvar na koju je predsednik Buš bio voljan da pristane je to da bi trebalo da se napravi novi sporazum koji bi zamenio Protokol iz Kjota koji ističe 2012. i da bi o tom sporazumu trebalo da pregovara njegov naslednik 2009. On je odbacio svaki pojedinačni važan predlog za smanjenje emisije, čak je odbacio predloge da industrijalizovane ekonomije poboljšaju energetsku efikasnost svojih privreda tokom naredne decenije i po za 30 odsto. Zaključci su potpuno beznačajni.»

Međutim, britanski premijer Toni Bler smatra da je postignut napredak.

«Sada imamo saglasnost da će se načiniti sporazum o klimatskoj promeni, koji će obuhvatiti sve, uključujući i Ameriku i Kinu i da će on podrazumevati znatno smanjenje emisije gasova i da ćemo od samog početka razmatrati prepolovljenje emisije do 2050. godine, što je ogromna stvar.»

Filip Klap međutim kaže da je jedini pozitivan aspekt to što je čak i predsednik Buš – bez obzira što nije pristao na glavne tačke - otvorio vrata drugim liderima Grupe 8 da počnu da stvaraju konsenzus u pogledu novog sporazuma o zaštiti klime, koji će potom dalje da razrađuju sa sledećim američkim predsednikom.

XS
SM
MD
LG