U Crnoj Gori je privedena kraju javna rasprava o nacrtu novog Ustava. Uz brojne primjedbe i amandmane, najviše nedoumica i nesaglasnosti vezano je za pitanja identiteta, posebno u vezi sa određenjem o pravoslavnoj crkvi.
Udruženje pravnika Crne Gore smatra da novi crnogorski ustav treba da sadrži odredbu po kojoj su Crnogorska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Rimokatolička crkva, Islamska zajednica i druge vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i poslova.
Mnogobrojne primjedbe, mišljenja i predlozi Udruženja na najviši pravni akt upućeni su Ustavnom odboru i biće predstavljeni javnosti.
Vjerske zajednice, kako se navodi, samostalno uređuju svoju unutrašnju organizaciju i vršenje vjerskih poslova, u granicama pravnog poretka Crne Gore.
Prema mišljenju Udruženja pravnika, ustav treba da sadrži odredbu da država materijalno pomaže vjerske zajednice.
Navodi se da je princip odvojenosti crkve i drugih vjerskih zajednica od države opšteprihvaćen i sadržan u većini ustava savremenih država.
»Ovakav princip zahtijeva da se u ustavu imenuju crkve i druge vjerske zajednice i ugradi princip da su one ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i poslova".
»To je pretpostavka i uslov za ostvarivanje prava građana na ustavnu slobodu vjeroispovjesti pod jednakim uslovima i jednakosti crkava i drugih vjerskih zajednica u vršenju vjerske djelatnosti i poslova, radi čega je i predloženo da se u novi tekst ustava unesu odredbe o ustavnom položaju vjerskih zajednica«, kaže se u stavovima crnogorskih pravnika.