Naučnici u Danskoj nastoje da bolje razumeju kako čestice u svemiru utiču na klimu na zemlji. Saradnik Glasa Amerike, Pol Sisko, izveštava o novoj, kontroverznoj teoriji koja nalazi dokaze u prošlosti planete.
U svetskoj naučnoj zajednici rašireno je uverenje da su ljudi bar delimično odgovorni za rast globalne temperature. Ali kosmolog u danskom Nacionalnom svemirskom centru, u Kopenhagenu, Henrik Svensmark, smatra da je uticaj sunca na svemirske čestice krupni činilac klimatskih promena na zemlji:
”Ako bacimo pogled na istoriju videćemo da su krupne promene u česticama koje stižu na zemlju pratile krupne promene klime.“
Svoju teoriju Svensmark je objasnio u knjizi ”Ledene zvezde - nova teorija o klimatskim promenama.“
”Te promene bile su duboke. Kao što znate, od 1300. do 1850. godine imali smo veoma hladan period, nazvan Malo ledeno doba. U tom periodu znatno više čestica stizalo je u atmosferu stvarajući više oblaka. A oblaci hlade atmosferu zemlje i uzrokuju hladniju klimu.“
Kosmolozi u NASI takođe proučavaju sunčeve protuberance i jonizovane čestice koje one emituju, kako bi bolje razumeli hemiju i fiziku njihovog uticaja na više i niže slojeve atmosfere. U gasnoj komori u svojoj laboratoriji, u Danskoj, Svensmark proučava visoko jonizovane čestice. U ovoj kompjuterskoj simulaciji zeleni bljeskovi predstavljaju čestice iz dubine svemira na putu ka zemlji. On kaže da eksplozije na suncu preusmeravaju čestice, što dovodi do toga da se u atmosferi zemlje stvara manje oblaka, pa temperatura raste.
Velika većina naučnika prihvata teoriju o uticaju civilizacije na porast temperature. Svensmarkova teorija podstakla je nove polemike, jer tvrdi da kosmički zraci iz dubokog svemira možda igraju veću ulogu u globalnom zagrevanju nego što se do sada mislilo.