Linkovi

Džonson: Zapad će nastaviti da zagovara nadgledanu nezavisnost Kosova


Nakon razgovora američkog državnog sekretara Kondolize Rajs sa predsednikom Rusije, Vladimirom Putinom, došlo je do izvesnog približvanja stavova dve strane u vezi sa pitanjem Kosova, mada nije bilo i suštinskog progresa, kaže u razgovoru sa Brankom Mikašinovićem, naučni saradnik vašingtonskog Centra ”Vudro Vilson“ i Huverovog insistuta, pri unvierzitetu Stenford, Ros Džonson.

DŽONSON: U pogledu Kosova na razgovorima u Moskvi nije postignuta saglasnost, ali je Kondoliza Rajs vrlo jasno na konfernciji za novinare stavila do znanja da bi “de facto situaciju na Kosovu trebalo pretvoriti u de jure situaciju.” Ona je takodje u jednom intervju u Moskvi rekla da se Kosovo neće vratiti pod upravu Srbije, što predstavlja jasno artikulisanu američku poziciju. Šta predstoji? U Savetu bezbednosti UN tri stvari bi mogle da se dogode. Prvo, moglo bi da dođe do kompromisne rezolucije, koja bi uzela u obzir neke od ruskih stavova, prvenstveno u kontekstu uspostavljanja presedana koje bi kosovoska nezavisnost imala u odnosu na neke oblasti bivšeg Sovjetskog Saveza, zatim pitanja zaštite srpske manjine na Kosovu, koje je svakako razlog za zabrinutost i koje će SAD nastojati da reše. Dakle, mogla bi da se usvoji kompromisna rezolucija prihvatljiva svima, koja ne bi bila eksplicitna i ne bi deklarisala nezvisnost Kosova, već samo platformu za nezavisnost. Drugo, pošto postoji zabrinutost zbog mogućeg veta Rusije, možda neće ni doći do podnošenja nove rezolucije u Savetu bezbednosti. Treća mogućnost je da se nova rezolucija podnese i da Rusija stavi veto na nju. Međutim, bojim se da će Zapad, bez obzira na sve, nastaviti da zagovara neku vrstu nadgledane nezavisnosti na Kosovu.

GLAS AMERIKE: Da li Evropska unija ima zajednički stav o nezavisnosti Kosova? U Briselu se čuju i neki disonatni tonovi...

DŽONSON: To je tačno. Španija, Rumunija i Slovačka su izrazile zabrinutost. Medjutim, moj je utisak da će se vremenom razlike u stavovima prema ”nadziranoj nezavisnosti” prevazići. Razumljivo je da su neke od tih zemalja, kao i Rusija, najviše zabirnute zbog kontroverznog uspostavljanja presedna, ali je i državni sekretar Rajs rekla da Kosovo neće biti presedan, već jedinstven slučaj, i mislim da će Evropska unija usaglasiti svoj stav o tom pitanju.

GLAS AMERIKE: Američki izalsnik za Kosovo Frenk Vizner rekao je za Glas Amerike da SAD “ne postavljaju veštačke rokove, ali da neće gubiti vreme” u vezi sa rešavanjem budućeg stutusa Kosova. Da li takav stav nagoveštava nastavak pregovora i moguću promenu Ahtisarijevog plana?

DŽONSON: Mnogi, a među njima je i ambasador Vizner, podržavaju Ahtisarijev plan. Ahtisari smatra da bi srpska i albanska strana mogle da pregovaraju zauvek i da nikada ne postignu sporazum. Prema tome, politički sporazum dve strane nije verovatan. Medjutim, da li bi Ahtisarijev plan mogao da se poboljša - svakako da bi, mada je on ipak otišao veoma daleko u nastojanju da se zaštiti srpska i druge manjine. U Moskvi je postavljeno pitanje Kondolizi Rajs o tome da li bi pregovori mogli da potraju duže, možda godinama... Ona je odgovorila da očekuje da pregovori budu završeni za nekoliko nedelja, ili najduže dva meseca.

XS
SM
MD
LG