Linkovi

Staford: U srpsko-ruskim odnosima Rusija je uvek štitila svoje interese


Prilikom glasanja o novoj rezoluciji o Kosovu, pojedine članice Saveta bezbednosti rukovodiće se više svojim unutrašnjim problemima sa secesionizmom, nego problemom Kosova, smatra profesor bezbednosne politke na Nacionalnom vojnom koledžu u Vašingtonu i stručnjak za Balkan, Roj Staford. Kolega Branko Mikašinović je razgovarao sa profesorom Staforodom posle njegove nedavne posete Beogradu i Prištini.

STAFORD: “Šta se sada može očekivati u UN? Da bi se izvršila revizija rezolucije 12-44, usvojene u junu 1999, biće potrebna podrška najmanje 9 od 15 članica Saveta bezbednosti, s tim da ni jedna stalna članica Saveta bezbednosti, posebno Rusija, a potencijalno i Kina ne ulože veto. Interesantna je lista nestalnih članica Saveta bezbednosti: tri zemlje su iz Afrike, tu su zatim Indonezija, Peru i druge. Sve su to zemlje koje ozbiljno brinu zbog secesionističkih pokreta na domaćem planu, a to se posebno odnosi na afričke zemlje. Na primer, jedna od nestalnih članica je Kongo, zemlja zahvaćena dugim secesionističkim ratovima, a tu su i Južnoafrička Republika i Indonezija. Te zemlje će glasati na osnovu svojih unutrašnjih problema sa secesionizmom, a ne toliko o pitanju Kosova. Stoga mislim da je ishod glasanja u Savetu bezbednosti neizvestan.”

GLAS AMERIKE: Ako se bude glasalo o Ahtisarijevom planu u Savetu bezbednosti UN, da li će Rusija upotrebiti veto i šta bi to značilo?

STAFORD: “Rusija je saopštila da rezolucija, koja nije prihvatljiva Beogradu, ne može biti usvojena u Savetu bezbednosti UN. Zamenik ruskog ministra inostranih poslova Titov rekao je čak da će Rusija staviti veto na Ahtisarijev plan. Medjutim, ono što treba imati na umu jeste da je u rusko-srpskim odnosima Rusija uvek i prvenstveno štitila sopstvene interese. Ne znam kakav će stav Rusija zauzeti ovog puta, ali SAD i Evropska unija se nadaju da će se Moskva uzdržati od glasanja. Ustvari, niko ne zna kako će Rusija postupiti. Medjutim, ako bude devet glasova za promenu rezolucije 12-44, pitam se da li će Rusija biti ta zemlja koja će stavljanjem veta na novu rezoluciju preuzeti na sebe breme odgovornosti za kasnije eventualno nasilje i nestabilnost u tom regionu.”

GLAS AMERIKE: Da li je američka pozicija o budućem statusu Kosova konačno formirana i šta je njena glavna osnova?

STAFORD: “Sa formalne tačke gledišta, američki stav prema Kosovu je uglavnom isti od 1999. Posle intervencije NATO-a zaključeno je da raniji status Kosova nije održiv. Ali Vašington nije imao zvanično definisan stav sve do objavljivanja Ahtisarijevog plana. Sada se, kao što znate, na osnovu izjava visokih funkcionera Stejt departmenta Nikolasa Bernsa i Daniela Frida, može zaključiti da SAD snažno podržavaju Ahtisarijev plan i da smatraju da nema alternative budućoj nadziranoj nezavisnosti Kosova. Dakle, pre svega, sada imamo Ahtisarijev plan; drugo, mada krhka, politička koalicija na Kosovu već 16 meseci pozitivno sarađuje sa Ahtisarijem; treće, SAD su zaključile da je jedina alternativa pravac ka nadziranoj nezavisnosti Kosova. SAD takodje brinu da bi daljim odlaganjem, pored regionalnih podela, došlo do još dubljih podela i u samoj Evropskoj uniji.”

XS
SM
MD
LG