Linkovi

Najveća arhivska zbirka o holokaustu na svetu i dalje nije dostupna javnosti


Najveća arhivska zbirka dokumenata o holokaustu na svetu i dalje nije dostupna javnosti -- 62 godine posle kraja drugog svetskog rata. Američki zakonodavci se sada zalažu da se ti dokumenti hitno stave na raspolaganje javnosti.

SAD su na čelu kampanje da se ubrza ratifikacija sporazuma kojim bi se otpečatila najkompletnija dokumentacija o nacističkim ratnim zločinima. U malom selu u centralnoj Nemačkoj, Bad Arolzenu, nalazi se dokumentacija Trećeg rajha, sa detaljima nacističkih progona, koju su savezničke trupe zaplenile posle Hitlerovog poraza. Dosijei su pohranjeni u hiljadama arhivskih ormana koji su smešteni u šest zgrada: protežu se na površini od 20 km i sadrže 50 miliona stranica. Predsednik helsinškog odbora američkog Kongresa, Alsi Haejstings, smatra da je otvaranje tih disjeoa ”moralni imperativ.“

“Više je nego sramno da su prošle 62 godine od kraja rata, a da je arhivski centar holokausa u Bad Arolzenu, najveće takvo skladište dokumentacije, zatvoreno za javnost.”

Zdanja Bad Arolzonu su pod kontrolom Medjunarodne službe Crvenog krsta za potragu za nestalima koju čini komisija od 11 zemalja. Tek su prošle godine članovi komisije postigli saglasnost da se dokumenti objave, ali do sada je svega 5 zemalja obavilo složeni zakonski proces koji je nužan za otvaranje tih arhiva. Prošle nedelje je kongresmen Robert Veksler, predsedavajući Pododbora za Evropu u Predstavničkom domu, pozvao vlade Nemačke, Francuske, Luksemburga, Grčke, Italije i Belgije da ubrzaju ratifikaciju potrebnih amandmana kako bi svet konačno saznao šta se desilo sa mnogim žrtvama holokausta.

“Nezamislivo je da preživeli holokausta i njihove porodice moraju da se suočavaju sa tolikim zakašnjenjem i birokratskim problemima dok pokušavaju da saznaju šta se tačno desilo u istoriji njihovih prodocia. Sramota je da mnogi već i umiru od starosti ne znajući gde i kako su nastradali njihovi najmiliji. Medjunarodna zajednica ima moralnu obavezu da stane na kraj toj velikoj nepravdi.”

Pripreme arhivskog materijala su u toku mada birokratskim uslovima još uvek nije udovoljeno. Dve trećine materijala je digitalizovano i biće stavljeno na raspolaganje holokaust centrima širom sveta. Stručnjaci očekuju da celokupan materijal bude dostupan javnosti kroz godinu dana. Predsednik Fondacije preživelih holokausta, Dejvid Šekter, kaže da 80 hiljada preživelih holokausta u SAD živi u siromaštvu i da bi im otvaranje dosjea iz Bad Arolzena omogućilo da dobiju nadoknadu. Šekter je rekao na kongresnom pretresu da bi otvaranje dosjea opovrglo tvrdnje svih onih koji kažu da je holokaust mit stvoren posle 1945. i da se nikada nije desio. Oko 20 odsto preživelih holokausta živi u SAD.

XS
SM
MD
LG